Europska unija ignorirala je zahtjeve za ukidanjem svih subvencija proizvođaču zrakoplova Airbusu, ocijenila je Svjetska trgovinska organizacija (WTO), a Sjedinjene Države odmah su zaprijetile protumjerama na europske proizvode ako EU ne prestane "štetiti američkim interesima".
EU nije ukinuo subvencionirane razvojne kredite za najveći putnički zrakoplov u svijetu A380 ni za najnoviji europski zrakoplov dugog doleta A350, što je prouzročilo gubitke Boeingu i radnicima u američkoj zrakoplovnoj industriji, zaključili su u WTO-u.
Odbacili su pak američke tvrdnje da krediti za najpopularnije Airbusove modele A320 i A330 značajno smanjuju Boeingovu prodaju, čime su ograničili razmjere trgovinskog spora koji spada među najveće i najskuplje u povijesti.
Američki trgovinski predstavnik Robert Lighthizer kazao je u priopćenju da će SAD uvesti protumjere na europsku robu ako EU ne prestane "štetiti američkim interesima".
"EU je odavno trebao ukinuti te subvencije", naglasio je Lighthizer.
WTO-ova presuda omogućuje Washingtonu uvođenje carina na bilo koji europski proizvod budući da su svi svrstani u jedinstvenu kategoriju robe.
U Boeingu procjenjuju da bi carine mogle dosegnuti vrijednost od više milijardi dolara godišnje počevši od iduće godine.
U Europskoj komisiji ističu pak da je WTO odbacio većinu američkih zahtjeva. Napominju i da je većina nedopuštenih državnih potpora istekla 2011. godine, najavaljujući da će u kratkom roku poduzeti sve preostale mjere koje traži WTO.
Podsjetili su na izdvojene pobjede u paralelnom sporu koji su pokrenuli protiv Boeinga a iz Airbusa su upozorili da bi presuda u tom sporu krajem godine mogla pokrenuti europske sankcije protiv SAD-a.
"Današnja je presuda zapravo tek polovina priče", ističe izvršni direktor Airbusa Tom Enders.
Ako se dvije strane ne dogovore, očekuje se da će tražiti protumjere u vrijednosti više milijardi dolara godišnje. Njihova će vrijednost biti utvrđena u postupku arbitraže koji bi po neki procjenama mogao potrajati godinu dana.
U Boeingu tvrde da je Airbus dobio nedopuštenu pomoć u vrijednosti 22 milijarde dolara, uključujući 18 milijardi dolara državnih kredita.
U Airbusu osporavaju te brojke, tvrdeći da je vrijednost potpore odobrene putem spornih kredita precijenjena. Paralelno se žale na značajnu američku državnu potporu Boeingu.
***************************************************************
DORAĐENI KOMENTAR OVOG BLOGA
***************************************************************
DORAĐENI KOMENTAR OVOG BLOGA
U svemiru ništa nije postojano u nekom svom fiksnom i trajnom stanju.
Naprotiv - sve je u njemu podređeno neprekidnim mijenama. Pojava Života najbolji je uzor da je neko monolitno zacementirano jedinstvo proizvod fiksnih zabluda jednog vremena, jedne dane razvojne ere, isključivo ovisne o načinu ekonomske proizvodnje i o društvenoj razmjeni dobara.
Među onim najranijim, prvim (barem u pretpostavljenim djelomično pisanim ostavštinama), te po etnološkim istraživanjima Bachofena i Morgana nalazimo podatke o prvoj pojavi oblika ljudskog društva matrijarhalnog karaktera, pa onda i o pojavi privatnog vlasništva u kojem pak vodstvo preuzimlje kosmati kompetitivni patrijarhat. Potom nastupa rađanje društvenih klasa… slijedi starogrčka kultura, pojava svijesti (definirana u širokom pojmu) i pisana riječ. Robovlasništvo. Feudalizam. Renesansa. Prosvjetiteljstvo. Klasična njemačka filozofija i pojava humanističkih znanosti devetnaestog stoljeća. Marx-Engelsova skica znanstveno revolucionarnog socijalizma, te De Leonovo djelo kolosalne arhitektonike Socijalističko Industrijskog Uniona (SIU), koji, teorijski, napokon izvodi čovječanstvo u besklasno i civilizacijski dostojno društvo surađujuće koegzistencije sviju bioloških vrsta ove naše Planete.
Animalna egzistencija tada stječe jednaka prava i mogućnosti vlastitog evolutivnog razvoja, uspoređeno s ljudskom šakom oplemenjenom dodatnom palčanom strukturom, koja ga čini, u toku duge povijesne evolutivnosti biološkim (prvim) primatom Planete.
No, i evolucija posjeduje svoje hirovite uspone i padove, svoje progresivne i regresivne epohe.
Marx je pravilno sagledao te kontradikcije na kojima je sazdano kapitalističko društvo: što se brže razvijaju tehnološki uvjeti ekonomske proizvodnje – to se više rađaju njeni posljedični parametri naglog umnožavanja viška radne snage. Drugim riječima, neproduktivnog sloja ljudskog stvaralaštva – koje se udaljava od tog zagubljenog i jedinog uvjeta svoga daljnjeg evolutivnog progresa. To čovjeka-radnika čini skitnicom; buržujskim žargonom - „ljenčinom“, neradnikom, lumpen-proleterom, prosjakom i bićem nedostojnim tog općenitog malograđanskog društva, podređenog lančanoj proizvodnji; općem otuđenju od njegove iskonske prirođene naravi. Štoviše, on transcendentira u neprijatelja vlastitog društva, u onoga kojim se barata u osvajačko ratničkim svrhama, u nacionalistu i u zadnje dno dna vjerskog pokornog pobožnika.
Dvadesetprvo stoljeće napokon ustoličuje svoj perpetuum: opstanak u najnižem ljudskom obliku liberalne demokracije. Toliko je svega p(r)otrajalo od vremena kada se čovjek kalio od pećinskog divljaka, pa sve do devetnaeststoljetne teorijske pretpostavke njegovih konačnih kontura kao humanog bića
Nema komentara:
Objavi komentar