Novac.hr
Ogroman biznis na koji smo zaboravili, a mogao bi godišnje donositi do pet milijardi eura
Hrvatska bi od indijske konoplje godišnje mogla zarađivati od 500 milijuna do pet milijardi eura. Razvila bi se cijela prateća industrija i otvorile tisuće radnih mjesta. Na primjeru Kanade najbolje se vidi koliko je ta industrija propulzivna. Vrijednost dionica raste, financijsko tržište je vrlo aktivno, očekuju su zarade u milijardama… Benefiti su brojni, a loših strana, naravno, uvijek ima, ali su zanemarive – tvrdi poduzetnik Saša Bajlo koji je u Hrvatskoj godinama uzgajao industrijsku konoplju te je jedan od najaktivnijih članova udruga koje se bave promicanjem prava proizvođača kao što je Kronoplja, a kao predstavnik udruga koje zagovaraju upotrebu marihuane u medicinske svrhe bio je član Vladina povjerenstva za analizu i preporuke primjene indijske konoplje i kanabinoida u medicinske svrhe, na temelju čijeg mišljenje je Vlada krajem 2015. dopustila da se pripravci od te biljke prodaju u ljekarnama i da ih liječnici na recept prepisuju pacijentima koji boluju od multiple skleroze, raznih tumora i drugih bolesti kod kojih marihuana ublažava teške simptome.
Ublažavanje simptoma multiple skleroze
Bajlo danas radi u Austriji za tvrtku koja proizvodi prehrambene proizvode i dodatke prehrani od konoplje i svakako spada među zagovaratelje legalizacije uzgoja i konzumacije marihuane za osobne potrebe jer smatra da Hrvatska, koja je jedan od najvećih europskih proizvođača industrijske konoplje, ima ogromne potencijale i za uzgoj i preradu one indijske, odnosno marihuane, što je danas kazneno djelo. Najdrastičnijim primjerom nefleksibilnosti hrvatskog zakonodavstva se, kaže, pokazao slučaj kažnjavanja Huanita Luksetića iz okolice Rijeke koji je marihuanu uzgajao za vlastite potrebe ublažavanja simptoma multiple skleroze premda dekriminalizirajući propisi podrazumijevaju da je posjedovanje za vlastite potrebe prekršaj, a ne kazneno djelo.
Dok u Hrvatskoj nema ni najmanjih naznaka da bi kupovanje i pušenje manjih količina trave i drugih opijata koji se od nje spravljaju uskoro moglo biti zakonito, u svijetu se o tome uvelike raspravlja, a stanje na tržištu će se više nego ikada u zadnjih nekoliko godina uzburkati 1. srpnja kada se uzgoj i konzumaciju marihuane ozakoni u Kanadi. Tamo se upravo dogodilo i jedno od najvećih preuzimanja u povijesti te industrije. Najveći proizvođač medicinske marihuane Aurora Cannabis je za 2,5 milijarde kanadskih dolara, što je oko 12 milijardi kuna, kupio svog najvećeg konkurenta tvrtku MedReleaf, a prije pet mjeseci preuzeo je i tvrtku CanniMed Therapeutics. Stvaranje goleme kompanije potaknuto je i očekivanjima da će se u narednim godinama kanadskim primjerom voditi i mnoge druge države u kojima će posjedovanje marihuane za osobnu uporabu postati legalno, što je danas slučaj samo u Urugvaju te u devet saveznih američkih država. Prvi čovjek Aurore Terry Booth ne krije ambiciju širenja na globalno tržište, ponajprije medicinskog kanabisa koji je pak legalan u 15-ak europskih zemalja među kojima je i Hrvatska. Ukupno je korištenje indijske konoplje u medicinske svrhe dopušteno u 21 državi svijeta, a među njima su od većih tržišta Australija i Kolumbija te 30 američkih saveznih država, a u Europi Njemačka, Španjolska, Grčka, Portugal, Italija... No, svima je jasno da će se legalizacijom rekreativnog korištenja marihuane tržište uvišestručiti, što je i glavni razlog velikog okrupnjavanja kanadskih proizvođača.
Legalizirana u SAD-u
Kapacitet proizvodnje će im biti 570 tisuća kilograma marihuane godišnje. Vrijednost Aurornih dionica se u proteklih godinu dana utrostručila. Očekuje se da će vrijednost kanadskog tržišta marihuane do 2020. godine dostići 6,5 milijardi kanadskih dolara ili 32 milijarde kuna, a procjene banaka su da će do tada Kanađani kupiti 800.000 kilograma te trave s opojnim svojstvima koja će se prodavati i u jednom od najvećih lanaca supermarketa Loblaw, koji se već našao na Vladinu popisu prodavača koji na svojim policama od 1. srpnja mogu držati takve proizvode. Za usporedbu, prodajom alkohola u Kanadi se godišnje ostvari prihod od pet milijardi dolara.
Rekreativna uporaba marihuane u nekim je američkim državama prvi put postala legalna 2012. godine, a ankete pokazuju da 64 posto Amerikanaca podržava takav oblik legalizacije. U Europi je daleko najliberalnija Nizozemska, gdje se indijska konoplja prodaje u specijaliziranim coffe shopovima još od 70-ih godina prošloga stoljeća, a od ostalih je zemalja u dekriminalizaciji najdalje otišla Španjolska.
Krajem 2015. marihuana je u Hrvatskoj stavljena na listu lijekova, no pacijenti je i dalje više nabavljaju na crnom tržištu. Saša Bajlo otkriva kako je od 2016., kada je krenula njezina prodaja u ljekarnama, ukupno uvezeno 1200 doza tog lijeka, koje do današnjega dana još nisu sve prodane. Riječ je o 30-mililitarskim bočica s uljem koje sadrži jači ili slabiji ekstrakt konoplje, ovisno o količini aktivne tvari THC-a. Jedna bočica košta oko 1000 kuna, što je nekoliko puta skuplje nego na crnom tržištu što je nesumnjivo prevladavajući razlog slabog interesa pacijenata. No, tu su, dodaje Bajlo, i liječnici koji i dan-danas nerado propisuju te pripravke, i to ponajprije zbog njihove stigme i vlastitih predrasuda. Po tome, prema njegovim riječima, Hrvatska nije izoliran slučaj jer je i u većini drugih zemalja trebalo proći neko vrijeme da marihuanu liječnici prihvate kao svaki drugi lijek. Lijekove za bolove uredno daju pacijentima premda mnogi od njih imaju daleko veći ovisnički potencijal iz kojeg obično proizlaze i mogućnosti za zlouporabu.
Većina onih koji se marihuanom liječe i dalje se opskrbljuju na ulici gdje se često prodaje roba sumnjive kvalitete, no i najgora ilegalna marihuana, tvrdi Bajlo, sadrži veću količini aktivnih tvari od one iz apoteke. Iako je ozakonila prodaju, Hrvatska nikada nije zakonski regulirala uzgoj medicinske marihuane pa ona u naše ljekarne stiže iz uvoza za razliku od, recimo, Makedonije koja ju je nedavno počela sama uzgajati za vlastite medicinske potrebe, a takav će primjer vrlo skoro biti i Grčka, Malta, Portugal, Njemačka, Danska – sve redom zemlje koje svojim građanima dopuštaju i da sami kod kuće posade određen broj biljaka koje će sami konzumirati. Malo tko se više sjeća prijedloga iz 2015. da za uzgoj medicinske marihuane država ovlasti Imunološki zavod, koji bi je mogao saditi u strogo kontroliranim uvjetima i ograničenim količinama kao što se to radi svagdje u svijetu. Proces uzgoja, od sjetve do konačnog proizvoda suhog cvijeta, traje između tri i pet mjeseci.
Hrvati i 'ovisnički gen'
Predsjednik Povjerenstva za medicinski kanabis dr. sc. Ognjen Brborović s Medicinskog fakulteta u Zagrebu smatra prihvatljivim nedavni prijedlog Živog zida da se građanima dopusti sadnja medicinske konoplje za vlastite potrebe i legalizira rekreativna upotreba do određenog broja biljaka. Podsjeća kako je 2015. ideja bila da se na tržište lijekova s vremenom uvode novi preparati od marihuane i da se širi popis bolesti za koje se ona propisuje, no aktualni ministar zdravlja Milan Kujundžić nikada nije sazvao sjednicu Povjerenstva, čime je jasno odlučio ignorirati taj proces.
“Cijela je priča krenula od toga da dekriminaliziramo oboljele koji se liječe marihuanom. Na kraju nismo postigli baš nikakav efekt. U SAD-u je nezaustavljiva promjena propisa, sada slijedi Kanada, a nakon toga je na redu EU. Hrvatska je turistička zemlja i lako bi nam, recimo, Grčka mogla preoteti značajan broj turista kada bi se odlučila za legalizaciju rekreativne konzumacije. Krajnje nam je vrijeme da mijenjamo propise i pratimo svjetske trendove. Osim turističke zarade, povećat će se i porezni prihodi, a smanjiti crno tržište i troškovi suđenja prijestupnicima”, govori Brborović i otkriva kako se marihuana trenutno i ne može kupiti u hrvatskim ljekarnama jer su 1. ožujka s polica povučene sve neprodane doze jer im je istekao rok trajanja. Neslužbeno se doznaje da bi novi preprati koji će stići u ljekarne trebali biti nešto jeftiniji i znatno jače koncentracije THC-a.
“Hrvati imaju taj ‘ovisnički gen’ pa smo među vodećima u Europi po pušenju i konzumiranju alkohola, a kod starije populacije i tableta za smirenje i spavanje. Po tome bi moglo doći i do povećanja konzumenata marihuane kada bi se ona legalizirala, no to se u Nizozemskoj, primjerice, nije dogodilo. Za početak bi trebalo napraviti ozbiljnu anketu što Hrvati misle o tom pitanju”, zaključuje Brborović.
Neke europske zemlje, primjerice Francuska, imaju mnogo strože zakone od Hrvatske, dok neke i znatno liberalnije poput Švicarske, u kojoj se na nekim kioscima mogu kupiti i na ulici slobodno pušiti već smotane cigarete koje umjesto duhane sadrže konoplju, ali vrstu koja sadrži do 1 posto THC-a što je znatno manje od klasične marihuane. Međutim, u Hrvatskoj kao i većini drugih EU članica može se slobodno saditi, prerađivati i prodavati samo konoplja s udjelom THC-a do 0,2 posto. Kao hrana ili dodatak prehrani prodaju se njezine sjemenke ili ulje te još neki prehrambeni proizvodi s gotovo idealnim balansom bjelančevina, ugljikohidrata i masnih kiselina. Kao neviđeni apsurd hrvatskog zakonodavstva Bajlo ističe činjenicu da nije dopušteno korištenje stabljika koje proizvođači moraju bacati umjesto da od njih proizvode špagu, tekstil, papir, plastiku, pelete za ogrjev… Agencija za hranu, dodaje, oklijeva s donošenjem službene odluke spada li u hranu i čaj od konoplje. U Hrvatskoj je sve više uzgajivača industrijske konoplje, trenutačno njih 150, koji je uzgajaju na oko 1800 hektara, najviše u Slavoniji, i većinu izvoze uglavnom u EU te ostvaruju sve veće prihode.
“Cijela je priča krenula od toga da dekriminaliziramo oboljele koji se liječe marihuanom. Na kraju nismo postigli baš nikakav efekt. U SAD-u je nezaustavljiva promjena propisa, sada slijedi Kanada, a nakon toga je na redu EU. Hrvatska je turistička zemlja i lako bi nam, recimo, Grčka mogla preoteti značajan broj turista kada bi se odlučila za legalizaciju rekreativne konzumacije. Krajnje nam je vrijeme da mijenjamo propise i pratimo svjetske trendove. Osim turističke zarade, povećat će se i porezni prihodi, a smanjiti crno tržište i troškovi suđenja prijestupnicima”, govori Brborović i otkriva kako se marihuana trenutno i ne može kupiti u hrvatskim ljekarnama jer su 1. ožujka s polica povučene sve neprodane doze jer im je istekao rok trajanja. Neslužbeno se doznaje da bi novi preprati koji će stići u ljekarne trebali biti nešto jeftiniji i znatno jače koncentracije THC-a.
“Hrvati imaju taj ‘ovisnički gen’ pa smo među vodećima u Europi po pušenju i konzumiranju alkohola, a kod starije populacije i tableta za smirenje i spavanje. Po tome bi moglo doći i do povećanja konzumenata marihuane kada bi se ona legalizirala, no to se u Nizozemskoj, primjerice, nije dogodilo. Za početak bi trebalo napraviti ozbiljnu anketu što Hrvati misle o tom pitanju”, zaključuje Brborović.
Neke europske zemlje, primjerice Francuska, imaju mnogo strože zakone od Hrvatske, dok neke i znatno liberalnije poput Švicarske, u kojoj se na nekim kioscima mogu kupiti i na ulici slobodno pušiti već smotane cigarete koje umjesto duhane sadrže konoplju, ali vrstu koja sadrži do 1 posto THC-a što je znatno manje od klasične marihuane. Međutim, u Hrvatskoj kao i većini drugih EU članica može se slobodno saditi, prerađivati i prodavati samo konoplja s udjelom THC-a do 0,2 posto. Kao hrana ili dodatak prehrani prodaju se njezine sjemenke ili ulje te još neki prehrambeni proizvodi s gotovo idealnim balansom bjelančevina, ugljikohidrata i masnih kiselina. Kao neviđeni apsurd hrvatskog zakonodavstva Bajlo ističe činjenicu da nije dopušteno korištenje stabljika koje proizvođači moraju bacati umjesto da od njih proizvode špagu, tekstil, papir, plastiku, pelete za ogrjev… Agencija za hranu, dodaje, oklijeva s donošenjem službene odluke spada li u hranu i čaj od konoplje. U Hrvatskoj je sve više uzgajivača industrijske konoplje, trenutačno njih 150, koji je uzgajaju na oko 1800 hektara, najviše u Slavoniji, i većinu izvoze uglavnom u EU te ostvaruju sve veće prihode.
Kanabis klubovi u Španjolskoj
Vlasnik tvrtke Cerco Marko Cerjan iz Maruševca pokraj Varaždina uzgaja industrijsku konoplju od koje proizvodi čajeve, ulja, proteine i razne druge pripravke.
“Počeo sam prije četiri godine sa osam hektara, a sada s kooperantima sadim na stotinjak. Potražnja postoji, tržište raste iz dana u dan, no brojna su ograničenja pa, primjerice, ne možemo proizvoditi vlastito sjeme, nego ga kupujemo od raznih sjemenarni iz Europe. Također je u sivoj zoni što sami ne možemo proizvoditi ulje od cvjetova, nego ih neprerađene izvozimo tamo gdje se to može i tako gubimo milijunske zarade”, ističe Cerjan koji podržava i inicijative o legalizaciji marihuane jer će nas u suprotnom, smatra, preteći druge europske zemlje koje su danas daleko iza nas, ali su prepoznale svjetske trendove koji znače početak ere nove industrije koja se ponajprije temelji na liječenju raznih bolesti kanabinoidima koji znanstveno dokazano produžuju ljudski život i liječe mnoge bolesti.
“Pod hitno nam trebaju liberalniji zakoni koji bi omogućili pilot-projekte sadnje indijske konoplje u Hrvatskoj pod, dakako, strogo kontroliranim uvjetima. U cijelom svijetu tržište iz godine u godinu raste, a kupci sve više traže legalne proizvode provjerene kvalitete, a to definitivno nisu oni koji se nude na crnom tržištu”, kaže Cerjan.
Španjolska ima liberalan model koji omogućava tzv. kanabis klubove u kojima je članovima legalno dozvoljena konzumacija. U Nizozemskoj je legalna prodaja, ali ne i uzgoj, no sada se mijenja zakon kojim će se legalizirati cijeli lanac opskrbe.
“Sigurno je da će u narednih tri do pet godina i u drugim europskim zemljama krenuti legalizacija uzgoja i prodaje marihuane za osobne potrebe. Tu se Hrvatskoj otvaraju brojne mogućnosti. U Amsterdamu je od prodaje indijske konoplje i hašiša 2012. uprihodovano 2,5 milijarde dolara. A ukupni turistički prihod im je te godine bio 4,5 milijarde. Hrvatska kao izrazito turistička zemlja može svašta naučiti iz toga primjera kako bi potencijalno jako dobro zaradila. Prirodni uvjeti za uzgoj su nam odlični”, ističe Saša Bajlo i iznosi podatke Europskog centra za monitoring droga i ovisnost po kojima u Hrvatskoj 16 posto ljudi u dobi između 15 i 64 godišnje konzumira indijsku konoplju, što je na razini europskog prosjeka. Najveći postotak konzumenata je u Francuskoj, gdje su zakoni rigidni, ali se sve više omekšavaju.
“Na potezu je država. Proizvođači se zalažu za liberalizaciju jer bi se uvelo više reda na tržištu. U Americi je crno tržište danas na marginama. Liberalizacijom bi se smanjili i troškovi penalizacije, a međunarodna iskustva pokazuju da je nakon legalizacije samo malo porastao ukupan broj konzumenata, ali je pao broj konzumenata među maloljetnicima jer ih diler na cesti ne pita koliko imaju godina dok je na legalnom tržištu strogo zabranjena prodaja mlađima od 18”, govori Bajlo i otkriva kako i duhanska industrija, koja je padu, sve više ulazi na tržište konoplje. No, nitko od najvećih svjetskih proizvođača duhana, pa ni BAT, koji je vlasnik Tvornice duhana Rovinj, ipak se za sada nije odlučio na takav korak.
Ovaj tekst je preuzet iz tiskanog izdanja Globusa.
Nema komentara:
Objavi komentar