U maloj sobici hotela Haus Oberschleisen u tadašnjem njemačkom gradiću Glewitzu (danas Gliwice) uz poljsku granicu, sparnog četvrtka 31. kolovoza 1939. godine, u točno 16 sati zazvonio je telefon. Visoki oficir SS-a, načelnik grupe VI -F (diverzije) Alfred Naujocks, nestrpljivo je poskočio k telefonu. On je bio u ovom učmalom gradiću već gotovo 20 dana, od 10. kolovoza, i s nestrpljenjem je očekivao ovaj poziv.
S druge strane, piskutavi glas mu je, bez najave, suho kazao - 'Großmutter gestorben' (Baka je umrla).
Bila je to zlokobna lozinka kojom je otpočela operacija 'Konzerva'. Rečenica koja će baciti čovječanstvo u najveće krvoproliće, zločin i tragediju u svojoj povijesti. S 'baka je umrla' počeo je Drugi svjetski rat, koji će u točno šest godina trajanja (do 2. rujna 1945. godine) odnijeti od 50 do 80 milijuna života i zauvijek promijeniti tok povijesti.
Tog zadnjeg kolovoškog dana nemirne i sumorne 1939. godine svijet se stropoštao u krvavi vrtlog ubijanja, razaranja i uništavanja. No, nije to bilo iznenađenje. Još od 1937. godine, kada je Japan izvršio invaziju na Kinu, u zraku se osjećao miris još jednog Velikog rata. I do 'incidenta u Glewitzu' na kontu Drugog rata je već bilo preko 15 - 20 milijuna žrtava na Dalekom istoku. Austrija, a potom i Čehoslovačka, do tada su već nestale s karte Europe. A od sporazuma Molotov - Ribbentrop, od 23. kolovoza 1939. godine (dakle oko osam dana prije početka rata), kojim je podijeljena Poljska i Baltik, bilo je samo pitanje vremena kada će se iskra pretvoriti u plamen rata.
Keystone / Getty Images
Poljska vojska, ožujak 1939.
Adolf Hitler vladao je Njemačkom već šest godina. Htio je rat i trudio se požuriti ga. Ostatak Europe, pogotovo sile Velika Britanija, Francuska i SSSR činile su sve da otegnu njegov početak i bile su posve nespremne na Hitlerovu aroganciju i agresiju. Zadovoljavali su tek njegov ratoborni apetit, sa svojim sramnim Muenchenskim sporazumom iz 1938. godine, a potom i s već spomenutim Molotov - Ribbentrop.
Reinhard Heydrich, šef Glavne uprave imperijalne sigurnosti (Reichssicherheitshauptamt, RSHA), čovjek kojeg su smatrali Hitlerovim nasljednikom, koji će 1942. godina pasti u atentatu koji su izveli čehoslovački komandosi, već je odavno bio smislo provokaciju koja bi trebala biti izlika za 'nacističku agresiju'. Bilo je to u vrijeme 'sudetske krize' u Čehoslovačkoj, ali 'omela' ga tadašnja popustljivost Britanaca i Francuza. Plan je čekao novu priliku. I dočekao. Cilj je bila Poljska. Trebalo je naći povod za rat. Sa Staljinom je sve bilo dogovoreno. Podijelit će Poljsku s Rusima, a zapadne zemlje, Francuska i Velika Britanija, iako su se obvezale na savezništvo s Poljskom, ipak, nisu bile (još) u stanju priskočiti joj u pomoć. Trebalo je opravdati tek tehničke detalje i osvajanje Poljske je moglo započeti.
![]()
Arnd Wiegmann / REUTERS
Na fotografiji: Reinhard Heydrich
Odlučeno je da će lažni Poljaci (uglavnom SS-ovci iz pripadnika njemačke manjine u Poljskoj, jer se tražilo znanje poljskog jezika) izvršiti provokacije na njemačkoj granici. Plan je predviđao napad na radio stanicu u Glewitzu, šumarsko dobro kod Kreuznerga (danas Kloczbork u Poljskoj) te carinsku ispostavu Rottwer (danas Raciborz). Dakle, trebalo je u poljskim uniformama 'napasti' njemački teritorij kako bi se optužilo Poljake i bilo povodom pred svojom i svjetskom javnošću da 'Reich tek brani vlastitu kožu'. To je obavio Heintz Jost (nakon rata osuđen u Nurenbergu na doživotni zatvor, ali potom je 1951. godine amnestiran te je umro 1964. godine).
Hulton Archive / Getty Images
Napad na Varšavu 1939.
No, kakav je to napad bez žrtava. Trebalo je naći i njih. Taj zadatak dobio je osobno šef Gestapoa Heinrich Müller koji ih je pronašao u konclogorima i zatvorima, a kako se o njima govorilo kako treba dostaviti konzerve, tako je i operacija napada na radio Glewitz dobila to ime.
Plan je bio proziran, ali dostatan da prođe među zaluđenim Nijemcima, a za ostale ih ionako nije bilo briga. Poljaci napadaju radio, te na poljskom u eter sipaju prijetnje i uvrede na račun nacističke Njemačke!? Za taj dio bio je zadužen Alfred Naujocks (nakon rata osuđen, ali se već 1950. pušten te je umro 1964. godine).
Keystone / Getty Images
1. rujna 1939: Njemački vojnici ruše barikade na granici s Poljskom i počinju invaziju na tu zemlju
On je, nakon poziva iz Berlina, izašao iz hotelske sobe i u 19 sati okupio SS-ovce u poljskim uniformama. U 20 sat počeo je 'napad' na radio Glewitz. Sve skupa trajalo je četiri minute. Na lošem poljskom jedan je SS-ovac pročitao proglas. To su mogli čuti tek rijetki u okolici Glewitza, koliki je i bio domet radija. Do 20 i 20 sati čekali su da stignu 'konzerve'. Oni su bili ošamućeni injekcijama, u polusvjesnom stanju.
Jedan od njih bio je 43-godišnji Frantiszek Honiok. Bačen je na stepenice radio postaje, a Naujocks mu je ispalio metak u glavu. Bila je to prva žrtva Drugog svjetskog rata.
Nitko ne zna što je bilo s Honiokovim tijelom, ni gdje je zakopano, a ne postoji nijedan spomen njemu u čast. U Berlinu su samo čekali da se javi kako je sve obavljeno.
Hulton Archive / Getty Images
Njemačka krstarica Schleswig - Holstein, bombardiranje poljske obale, rujan 1939.
Hitler tada potpisuje Naredbu broj 1. Napad na Poljsku. U petak 1 rujna u 4 i 40 njemačka krstarica Schleswig - Holstein pod zapovjedništvom kapetana Gustava Kleikampa (umro je 1952. godine) plovi prema poljskom Gdanjsku i bazi Westerplatte, kojom zapovijeda major Henryk Sucharski (zarobljen i do 1945. godine u zarobljeničkom logoru, te nakon toga pristupa poljskoj armiji u emigraciji, ali umire u britanskoj vojnoj bolnicu u Napulju 1946. godine). U 4 i 47 ispaljuje se prvu plotun. Rat je počeo!
Doduše, formalno Svjetski rat, počeo je 3. rujna, kad su Njemačkoj, sukladno savezničkom sporazumu, ali i ostacima morala u tim teškim trenucima, rat objavile Velika Britanija, Francuska, Indija, Australija i Novi Zeland.
Hulton Archive / Getty Images
13. rujna 1939.: Njemačke trupe marširaju kroz Poljsku
