Francuski prijedlog proširenja EU: prvo riješiti pitanja vladavine prava, a zatim se u sedam koraka približavati članstvu uz pristup fondovima
Stevo Pendarovski, predsjednik Sjeverne Makedonije, tijekom boravka u Parizu ovog tjedna na Mirovnom forumu, izjavio je da je francuska vlada već proslijedila svoj prijedlog nove procedure proširenja Europske unije zemljama članicama. Riječ o mehanizmu koji će se primarno odnositi na zemlje Zapadnog Balkana.
EUObserver je u nedjelju ekskluzivno objavio detalje tog dokumenta. Dosadašnji je model podrazumijevao da se ispune uvjeti za otvaranje pregovora, a zatim se pregovara o 35 poglavlja pri čemu su, tijekom hrvatskih pregovora, uvedena mjerila (benchmarks) koja se moraju ispuniti u pojedinom poglavlju kako bi se uopće moglo raspravljati o zatvaranju tog poglavlja.
Kad bi svih 35 poglavlja bilo zatvoreno, tada bi se napisao pristupni ugovor koji bi zatim prihvatile sve zemlje članice. Problem se pojavio primarno u slučaju Bugarske i Rumunjske koje su dobile datum ulaska - 1. siječnja 2007. godine pa su već u završnoj fazi pregovora prestale s provedbom reformi. Pa je EU odlučila da više nema davanja datuma unaprijed. Što je osjetila Hrvatska.
A onda je uslijedio novi problem: Bugarska i Rumunjska, dijelom i Hrvatska, nisu se baš pokazale žustrima u nastavku reformi, a zatim je uslijedio otklon dijela zemalja Istočne Europe u iliberalizam. Pariz je zbog toga otvoreno rekao što mnogi misle: sustav proširenja treba reformirati.
Prijedlog koji je vlada predsjednika Emmanuela Macrona podrazumijeva “postupno pristupanje”, dakle ulazak u EU “korak po korak”. Preciznije, piše EUObserver koji je vidio dokument, proces bi imao sedam korak od kojih bi svaki značio pristup određenim programima EU pa i fondovima, ali ne i punopravno članstvo sve dok se ne ispuni svih sedam koraka:
- vladavina prava i temeljna prava
- obrazovanje i istraživanje
- zapošljavanje i socijalna pitanja
- financijska pitanja
- jedinstveno tržište, poljoprivreda i ribarstvo
- vanjski poslovi
- ostalo
Već se na prvi pogled vidi da je riječ o zaokretu od 180 stupnjeva: sada su se prvo otvara “ostala” pitanja koja su odmah i zatvaranja. Osim u slučaju Srbije gdje su ona - poglavlje 35 - ostala otvorena zbog nepriznavanja Kosova. Prva je stepenica najteža za sve zemlje Zapadnog Balkana, a interesantno je da je zajedničko tržište tek na petom mjestu, dakle nakon što se riješe i financijska pitanja. Nakon što se prihvati vladavina prava, zemlja kandidatkinja bi dobila pristup Eurojustu (agencija za suradnju na pravosudnim pitanjima), primjerice.
Nakon prelaska druge stepenice, kandidatkinja bi ušla u program znanstvene suradnje Horizon 2020 i Erasmus.
Kad se uskladi sve vezano uz financijska pitanja, otvorila bi se vrata bankovnoj uniji, a ključna je točka 5, jedinstveno tržište: nakon toga kandidatkinja dobiva pristup obilnim strukturnim fondovima (koji trenutno generiraju više od 85 posto javnih investicija u Hrvatskoj i osiguravaju sadašnju stopu rasta).
Ministri koji se bave europskim pitanjima zemalja članica o ovom će prijedlog raspravljati u utorak. Francuska očekuje dogovor te službeno prihvaćanje konačnog dokumenta u siječnju iduće godine, dakle tijekom hrvatskog predsjedanja. Što znači da bi se proces mogao pokrenuti tijekom summita EU i Zapadnog Balkana u svibnju iduće godine u Zagrebu.
Prema francuskom prijedlogu, novi bi se mehanizam odnosio na sve zemlje Zapadnog Balkana, dakle i na one koje su već započele pregovore kao što su Srbija i Crna Gora. U dokumentu se ne spominje Turska čiji je pristup EU očito u potpunosti skinut s dnevnog reda. Sa sadašnjim predsjednikom, autoritarnim “sultanom” Recepom Tayyipom Erdoganom, drukčije i nije realno.
Službeni Pariz u dokumentu ističe da “postupno pristupanje”, za razliku od dosadašnje politike prema Zapadnom Balkanu koja nije uspjela postići brži napredak te su koristi za građane bile slabo vidljive, donosi “konkretne koristi” i za kandidatkinje i za njihove građane. Francuska se nada da će na taj način biti usporen i odljev ljudi iz ove regije prema EU, ali i maligno (nije epitet iz dokumenta već autora teksta) djelovanje Rusije i Kine.
Dokument predviđa i mehanizam koji bi spuštao kandidatkinju s dostignute stepenice pristupa ukoliko bi došlo do nazadovanja po pitanju demokracije i vladavine i prava. A sve bi to bilo praćeno postojećim mehanizmima za članice EU, kao što je “EU justice scoreboard” (tablica kvalitete pravosuđa) i Europski semestar. U obzir bi se uzimale i procjene Vijeća Europe, kojem je na čelu Marija Pejčinović-Burić, o ustavnoj vjerodostojnosti i pridržavanju pravila u borbi protiv pranja novca. A u proces bi bili uključeni OECD i Svjetska Banka.
"Mini-Schengen", koji su 10. ovog mjeseca potpisali Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, Edi Rama, premijer Albanije i Zoran Zaev, premijer Sjeverne Makedonije, predstavlja idealan model za uigravanje kandidatkinja kako bi, implementirajući dijelove europskih standarda - oni govore prije svega o četiri temeljne europske slobode (kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala) - uspjeli postupno napredovati na navedenoj ljestvici
Nema komentara:
Objavi komentar