HRVATSKO PREDSJEDANJE VIJEĆEM EUROPSKE UNIJE: Vrtjeli smo se u našem bazenu s temama iz prošlosti i poslali Europi poruku da nismo u stanju ni trajno zabraniti fašističke simbole
Nažalost, potvrdilo se da i mnogi hrvatski diplomati koji sjede u Bruxellesu nemaju kapacitet za takve velike izazove, a pokazalo se u konačnici i da su pripreme bile traljave. Upozoravalo se i prije predsjedanja da se mnogo toga radi u zadnji čas, jer su druge zemlje Europske unije svoje predsjedanje pripremale ozbiljnije i trebalo im je mnogo više vremena da se sve uštima
TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA
Šampon za trenutno zaustavljanje ispadanja kose i ubrzan rast. Saznaj više
Preostala su još dva tjedna hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, a onda Njemačka preuzima daljnji posao. Nažalost, rezime hrvatskog predsjedanja više je nego blijed, pa tih šest ‘hrvatskih’ mjeseci nitko neće pamtiti. Činjenica je da nitko nije mogao predvidjeti da će baš usred hrvatskog predsjedanja izbiti neviđena kriza u Europi i svijetu s epidemijom misterioznog virusa, ali to naravno ne opravdava što sve ove mjesece iz Zagreba nije krenula neka inicijativa koja bi mogla vratiti nadu u europsko jedinstvo i u ovako teškim vremenima.
Neki portali već pišu da je hrvatsko predsjedanje bilo ‘katastrofa’, a realnije je reći da je bilo nespretno, neorganizirano i nespremno za okolnosti koje su se dogodile. Nažalost, potvrdilo se da i mnogi hrvatski diplomati koji sjede u Bruxellesu nemaju kapacitet za takve velike izazove, a pokazalo se u konačnici i da su pripreme bile traljave. Upozoravalo se i prije predsjedanja da se mnogo toga radi u zadnji čas, jer su druge zemlje Europske unije svoje predsjedanje pripremale ozbiljnije i trebalo im je mnogo više vremena da se sve uštima. Nas su hrvatski političari, kao obično, uvjeravali da je ‘sve u redu’, a nije bilo u redu ni priprema zgrade u kojoj su trebali raditi hrvatski diplomati. Taj nevjerojatni skandal sa zgradom u Bruxellesu vuče se kao trakavica godinama, nema krivca, ali nema ni pomaka da se zgrada u vlasništvu Hrvatske preuredi i pripremi za rad diplomata. Plaćali smo i plaćamo skupe prostore za najam, dok istovremeno imamo zgradu za koju nitko nije u stanju pripremiti potrebnu dokumentaciju da započnu radovi. Gotovo nevjerojatno!
Neprepoznatljiva politika
Pokazalo se da ni na Zrinjevcu nemamo jednu prepoznatljivu politiku koja bi bila efikasna i kod kadroviranja i kod rješavanja tekućih poslova koji su potrebni uoči značajnih organizacija kao što je trebalo biti hrvatsko predsjedanje. Kadrovski se to najviše osjeća, pa se dugo ili predugo čekalo na promjenu diplomata u samom Bruxellesu uoči hrvatskog predsjedanja.
Jedino s čime se možemo pohvaliti da imamo vrlo sposobne ljude koji mogu organizirati velike skupove u Zagrebu, ali to ovaj put nije moglo doći do izražaja. Dolazak prve garniture EU u Zagreb uoči korona krize prošao je bez ikakvih problema, a sigurno je da bi i daljnji skupovi biti organizirani kako treba. Dogodilo se međutim da je korona pomela ne samo najavljene događaje, brojne konferencije i organizaciju samita koji se trebao održati u glavnom hrvatskom gradu, već se sve preselilo na video konferencije. Korona je istisnula i sve one teme sa kojima se hrvatsko predsjedništvo trebalo baviti, pa će tek Nijemci vratiti dio tema koje smo mi zanemarili.
A kada je riječ o saniranju posljedica korone u ujedinjenoj Europi i tu su hrvatski dosezi kroz predsjedanje bili ograničeni. Pokazalo se da glavnu riječ i odluke donose ‘veliki’, prije svega Angela Merkel i Emmanuel Macron, a mnogi drugi, prije svega Hrvatska, ostaju statisti. Ni ‘veliki’ se nisu iskazali, brojne europske zemlje krajnje su nezadovoljne ponašanjem EU i pitanje je što će na kraju uopće biti. Razbacivanje milijardama eura na papiru pokazalo se mnogo puta u povijesti EU-a kao bajkom koja nestane preko noći. Sama najava Austrije da joj ne pada na pamet šakom i kapom dijeliti eure siromašnima, među kojima je Hrvatska, postavlja dilemu hoćemo li ikada dobiti tih dvadesetak milijardi i koliko će to u konačnici biti.
Hrvatska nije uspjela kroz predsjedanje vratiti ni temu proširenja EU. Sam summit, organiziran preko video konferencije, je promašaj, jer pomaka uopće nije bilo. Europska sudbina Sjeverne Makedonije i Albanije odlučena je i prije summita, ali i to je samo predigra pravoj utakmici, jer te dvije zemlje čekaju godine i godine neizvjesnog pregovaranja. Europska unija naprosto se ne želi jasno izjasniti o proširenju, kao takvom, da se o nekim konkretnim datumima za pojedine kandidate i ne govori. Mnogo je bliže percepcija da u ovom trenutku nema govora o proširenju, bar ne sljedećih desetak godina. A onda, tko živ, tko mrtav.
Razbacivanje frazama koje su se čule i na video konferenciji lidera Europe i onih iz jugoistoka starog kontinenta toliko su otrcane da ih nije potrebno ni ponavljati. Najbolji dokaz da je sam samit bio krajnje promašen je i činjenica da u medijima zemalja koje žele ući u EU spominjan samo dvadeset i četiri sata, a poslije su svi zaboravili na to. Danas se samita više nitko i ne sjeća, pa je, što gordo zvuči, bilo bolje da nije bio ni organiziran. Jer, s porukama koje su poslane, samo su postignuti kontra efekti.
Hrvatska nije u ovih šest mjeseci imala niti jednu zanimljivu inicijativu, a to je mogla imati. Njen ministar vanjskih poslova kao da je bio više zabavljen Bleiburgom i sličnim domaćim temama. Njegove izjave o pojedinim temama bile su zaista ispod nivoa koji bi se očekivao od jednog šefa diplomacije. Očito je Hrvatskoj u ovom trenutku trebao jači čovjek i šteta je što ga Andrej Plenković nije našao. Pred izbore, SDP nudi jednog Joška Klisovića, koji je zaista kalibar bez premca u odnosu na sadašnjeg ministra.
Sve u svemu, hrvatsko je predsjedništvo razočaranje. Neki će u danima koji slijede koristiti i mnogo teže ocjene, ali se pokazalo da se još uvijek u ‘kratkim hlačama’ u europskom društvu. Ostavimo Plenkovića, koji se tamo snalazi, ali svi ostali pokazali su se ispod razine zadatka.
Nije briljirala ni nova Europska komisija, ali to nam nije baš za utjehu. Uostalom, ako se Bruxelles ne probudi cijela ideja europskog zajedništva doći će u pitanje. Soliranje nekih zemalja EU-a koje gaze osnovne standarde koje je ujedinjena Europa postavila sve više stvara jaz. Hrvatska šuti kada je riječ o ponašanju Mađara i Viktora Orbana, jer ‘on nam je prijatelj’, Poljska radi što želi, a Bruxelles žmiri na jedno oko. Dok se istovremeno Europom širi netrpeljivost, pa i mržnja, uskogrudnost i sebičnost.
Njemačko predsjedanje moglo bi biti za budućnost Europske unije presudno. Merkel će morati otvoriti mnoge značajne teme, od financiranja EU narednih godina do saniranja posljedica korona krize, te sučeljavanja s drugim valom ako će ga biti. Njemačka kancelarka morat će se suočiti i sa Orbanovim soliranjem i sa imigrantskom politikom koja bi se ponovo mogla naći u centru zanimanja Europljana. Tu je i Schengen, a kako sada stoje stvari veće je pitanje hoće li ga ‘zadržati’ velike članice, dok se o proširenju ponovo malo govori.
Na dnu
Za Hrvatsku ostaju dva prioriteta koja smo imali i pred predsjedanje, a to su euro i ulazak u schengenski prostor. Predsjedanje nismo nažalost dovoljno iskoristili da se predstavimo kao perspektivna nova članica. Vrtjeli smo se u našem bazenu s temama iz prošlosti i poslali Europi poruku da nismo u stanju ni trajno zabraniti fašističke simbole. A ostaje i ono najgore, da smo na samom europskom dnu. U društvu Bugarske, dok nas je Rumunjska prestigla. To je najbolnija činjenica s kojom se suočava Plenkovićeva administracija koja nije postigla pomake zadnjih četiri godine, kada je riječ o natjecanju sa zemljama koje pripadaju dnu Europe.
Zato nije ni čudno što je i među hrvatskim građanima predsjedanje prošlo bez ikakvih reakcija. Mnogi i ne znaju da smo uopće predsjedali Vijećem EU-a. To je naša ‘europska realnost’, dovoljno da se upali crveno svjetlo i da sljedeće četiri godine Europu vratimo u Hrvatsku.
Nema komentara:
Objavi komentar