SRAMOTNA TEMA JEDNE OFRCANE IZBORNE KAMPANJE

VRUĆA TEMA KAMPANJE Zabrana pobačaja ne može se uvesti ni referendumom, bio bi protuustavan Ustavni je sud 2017. naložio zakonodavcu da u roku od dvije godine donese novi propis Autor: Ivanka TomaObjavljeno: 20. lipanj 2020. 10:43 Kolinda Grabar-Kitarović, Miroslav Šeparović, Miroslav Škoro Kolinda Grabar-Kitarović, Miroslav Šeparović, Miroslav Škoro Cropix, Privatni Album Facebook Twitter Messenger E-mail VEZANE VIJESTI Miroslav Škoro i Gordan Jandroković SUČELJAVANJE Škoro: ‘Ako žena zatrudni nakon silovanja, onda se mora dogovoriti s obitelji što će učiniti‘ RAT NA FILOZOFSKOM Žestoka svađa Raspudića i Goldsteina: Zgrožen sam, takve ideje predstavljaju civilizacijsko dno Ustavni je sud još u ožujku 2017. godine razriješio pitanje (ne)ustavnosti prava na pobačaj i naložio zakonodavcu da u roku od dvije godine donese novi propis kojim će regulirati to pitanje. Premda je Ustavni sud tada nedvosmisleno rekao da se prema Ustavu pobačaj ne smije zabraniti, sa Suda su odbili dati izjavu navodeći da je ustaljena praksa da se u vrijeme predizborne kampanje ne oglašavaju kako se njihove izjave ne bi mogle staviti u kontekst kampanje. No, podsjećaju da su u njihovoj odluci ključne dvije stvari. Prva je odbacivanje zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece. To znači da je postojeće zakonsko rješenje kojim se dozvoljava pobačaj u skladu s Ustavom, odnosno da bi zabrana pobačaja bila neustavna. Zakon iz 1978. Ovakva ustavnosudska odluka ujedno znači da ne bi bili ustavni ni referendumi o zabrani pobačaja. Drugi bitan segment tri godine stare ustavnosudske odluke sadržan je u nalogu Vladi da propiše edukativno-preventivne mjere kako bi prekid trudnoće bio iznimka. To je zato što je postojeći zakon, koji datira još iz 1978. godine, donesen u drugom vremenu, drugom društvenom uređenju i potrebno ga je osuvremeniti. Ocjenu ustavnosti takozvanog zakona o pobačaju je 1991. zatražila udruga Hrvatski pokret za život i obitelj. No, ni jedan saziv Ustavnog suda do aktualnog, na čelu s Miroslavom Šeparovićem, nije se upustio u odlučivanje o ovom zakonu. Trebalo je punih 26 godina da Ustavni sud zahtjev za ocjenu ustavnosti izvadi iz ladice i donese odluku. Loptica je time prebačena u teren Vlade, koja mora napisati prijedlog novog zakona. Premda je dobila rok od dvije godine, Vlada Andreja Plenkovića nije napravila čak ni nacrt prijedloga novog zakona kojim bi se regulirao prekid trudnoće. Nikada nisu objasnili razlog, no očigledno je da Plenković kao premijer i predsjednik HDZ-a nije želio otvarati nove ideološke prijepore u stranci koja je ionako već bila rastrzana po pitanju Istanbulske konvencije. Time je novoj vladi, koja će se formirati nakon izbora 5. srpnja, ostavio da propiše kako će se i po kojim uvjetima provoditi pobačaji. Samim time pitanje pobačaja nije promašena, nego jedna od najbitnijih predizbornih tema. SDP je, podsjetimo, prije isteka dvogodišnjeg roka za donošenje novog zakona uputio u proceduru svoj zakonski prijedlog koji je većina, dakako, odbila. Prema tom prijedlogu, pobačaj bi bio besplatan i dostupan, a rok u kojemu bi se mogao obaviti produljio bi se s deset tjedana od začeća na 12 tjedana, dok maloljetnice između 16 i 18 godina ne bi za pobačaj trebale tražiti suglasnost roditelja. Akcija na mrežama Stavovi koje je o tom pitanju iznio Miroslav Škoro dijametralno su suprotni. On smatra da bi se čak i silovana žena koja je pritom zatrudnjela o prekidu trudnoće morala konzultirati s članovima obitelji. Škorina je izjava isprovocirala žene. Ministrica školstva Blaženka Divjak na Škoru se obrušila na društvenim mrežana, a osječka HNS-ovka Žana Gamoš mu je pokazala srednji prst. S ispruženim srednjakom, poruku Škori poslala je i bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. - Pridružujem se svim ženama koje ovim ‘nepristojnim’ činom pokazuju svoj stav i dižu glas protiv onih koji nas pokušavaju vratiti stoljećima unazad. Prošlo je vrijeme kad je žena sjedila u ćošku i čekala što će ‘baja’ reći. Uvijek sam bila za život, ali i za život koji ima pravo na izbor. Bez pritiska, bez stigmatizacije i uvjetovanja, posebno u najosjetljivim životnim situacijama poput silovanja. Stoga i ja u znak potpore dižem srednji prst za nas žene i naša prava, ali i za muškarce koji nas podržavaju - rekla je bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović za Jutarnji list. Biskupi i vjernici Škoro je isprva pokušavao sanirati štetu tvrdeći da je njegova izjava izvučena iz konteksta, a onda se obrušio na Grabar-Kitarović. - Povela se vrlo ružna kampanja kojoj je predvodnica postala bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, jednom vrlo vulgarnom gestom, koja je, ustvari, razotkrila njezino pravo lice. Teza da sam ja doveo Zorana Milanovića na vlast jučer je srušena uporavo tim srednjim prstom Grabar-Kitarović. Pokazala je da između nje, lažne demokršćanke i ljudi koji ju podržavaju, Plenkovića i Jandrokovića, nema razlike u odnosu na Milanovića - rekao je Škoro novinarima u Novoj Gradiški, koju je obišao u sklopu kampanje, te ustvrdio kako su se birači ipak odlučili za istinskog ljevičara i zato izabrali Zorana Milanovića. - Oni, jer su isti, imaju isti sustav vrijednosti i taj srednji prst nije samo srednji prst Miroslavu Škori nego je pokazan cijelom hrvatskom narodu, svim vjernicima, kardinalu koji je podržavao Grabar-Kitarović. To je jedna sramota za hrvatski narod - rekao je Škoro.