'SIGURNA HRVATSKA'
ANALIZA 21 KLJUČNE TOČKE HDZ-ova PROGRAMA: KOLIKO BI KOŠTALO ISPUNJENJE SVIH OBEĆANJA Samo za dizanje dječjeg doplatka trebalo bi 1,3 mlrd. godišnje
- AUTOR:
-
- 10.06.2020. u 08:10
Šef HDZ-a Andrej Plenković predstavio je jučer u središnjici stranke izborni program Sigurna Hrvatska, koji je dan ranije usvojio i Središnji odbor.
- Program ima nekoliko temeljnih poruka. Poruka sigurne Hrvatske je poruka sigurne budućnosti. To znači sigurna Hrvatska u pogledu radnih mjesta, kao što smo dokazali i u ovoj velikoj krizi, da država i institucije funkcioniraju, kao i zdravstvo, policija, civilna zaštita, i da je država stala iza poslodavaca, a najviše iza radnika - kazao je Plenković te istaknuo kako je Vlada u protekle četiri godine ostvarila niz pozitivnih rezultata.
- Povećana je prosječna plaća za 1150 kuna, minimalna plaća za 754 kn, mirovine za 12 posto, one najniže za 15 posto... Ostvarili smo proračunski višak, smanjivali smo dug, dobili zeleno svjetlo za ulazak u Schengensko područje - nabrojio je Plenković, dodajući kako se sve to radilo u okviru mandata koji je bio zahtjevan. Plenković je kazao da njihov izborni program od 110 stranica ima pet poglavlja - socijalna sigurnost, perspektivna budućnost, ekonomska suverenost, osnažena državnost i globalna prepoznatljivost, te da su u tih pet cjelina sadržani prioriteti u iduće četiri godine. Kazao je i kako će nastaviti reformu školstva, osigurati 20 milijardi kuna za ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske te uvesti dječju karticu. Obećao je i smanjenje broja ministarstava te da će se osigurati sredstva za obnovu Zagreba. Kazao je i kako će se nastaviti s opremanjem i modernizacijom vojske i policije te da su i dalje u planu borbeni avioni. Na pitanje novinara što će biti s Inom, koja je bila dio njihovog izbornog programa 2016., kazao je da ambicija ostaje ista. - Sutra će konzultanti s nama održati konferenciju. Nakon toga ćemo vas obavijestiti o daljnjim koracima - rekao je Plenković i dodao kako je to u široj verziji programa. Komentirao je i aferu vjetroelektrane te izbacivanje Josipe Rimac iz HDZ-a. - Očekujem da ove male turbulencije koje smo imali vezane za slučaj koji smo osudili, neće smetati HDZ-u da dobije povjerenje - rekao je Plenković, koji se osvrnuo i na probijanje mjera u istrazi DORH-a oko afere vjetroelektrane. - Što se tiče probijanja mjera, smatram da je to nedopustivo. To nije dobro, te su aktivnosti tajne i moraju ostati tajne. Što se mene tiče, volio bih da je to još trajalo pa da znamo tko je još iza toga i da smo došli do vrha korupcijske piramide.
To sigurno nisam ja. Meni je u interesu da se to otkrije do kraja i da se cijela ta priča s vjetroelektranama do kraja rasvijetli - rekao je Plenković.
--------------------------------
Predizborni program HDZ-a, kao i predizborni program Restart koalicije, zasnivaju se na tome da će gospodarski oporavak biti brz i snažan, odnosno u obliku slova V. Ako, međutim, ekonomski oporavak bude sporiji i slabiji, bit će nemoguće realizirati najveći dio obećanja obje političke opcije. Pritom treba naglasiti da je program Restart koalicije manjim dijelom sadržavao utjecaj predloženih mjera na državni proračun, a naknadno su njihovi čelnici davali procjene o učincima ostalih mjera na državne financije.
Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković je na pitanje novinara o troškovima koje će za proračun donijeti program HDZ-a odgovorio kako sve stoji u programu, ali je činjenica da većina fiskalnih i drugih mjera nije popraćena utjecajem tih mjera na državni budžet.
1. Prosječna plaća bit će 7600 kuna
Prosječna plaća trenutačno je 6713 kuna, a HDZ obećava da će u sljedeće četiri godine narasti za oko 900 kuna ili 13 posto. Ne navode hoće li nešto posebno poduzeti da ostvare taj cilj, no budu li sljedeće četiri godine u gospodarskom smislu jednake proteklima, automatski će postići cilj. Naime, od 2016. do danas prosječna neto plaća narasla je nešto više od 1000 kuna, odnosno 18 posto, s 5685 na 6713 kuna.
2. Minimalna plaća povećat će se na najmanje 4250 kuna
Minimalna neto plaća u 2020. iznosi 3250 kuna i u protekle je četiri godine narasla za oko 750 kuna. Realno je da u sljedećem razdoblju, bude li se slijedio dosadašnji ritam rasta, naraste na 4250 kuna. Podsjetimo da je HDZ uoči izbora 2016. obećao uvođenje posebne minimalne plaće za svaki sektor, o čemu nakon izbora više nije govorio.
3. Otvorit će 100 tisuća novih radnih mjesta
Prije četiri godine HDZ je obećao otvaranje 180.000 novih radnih mjesta. Unatoč godinama izrazitog rasta, uspjeli su, tvrdi premijer Plenković, otvoriti tek 105.000 radnih mjesta. Ovaj put obećaju puno realnijih 100.000 radnih mjesta. Procjena je bitno realnija i zbog niže startne pozicije: u koronakrizi privremeno su nestala neka radna mjesta, od kojih će se dio nakon oporavka sigurno vratiti.
4. Povećat će mirovine za najmanje 10 posto
Samom činjenicom da se mirovine redovito usklađuju s prosječnom plaćom i potrošačkim cijenama te da iz godine u godinu raste broj godina staža novih umirovljenika, čime im je i penzija nešto viša, realno je očekivati da će prosječne mirovine u sljedeće četiri godine rasti barem 10 posto. U protekle četiri godine prosječna je mirovina, naime, narasla 13 posto.
5. Uložit će 3 milijarde kuna u modernizaciju zdravstvenog sustava i zdravstvenu skrb te sagraditi Nacionalnu dječju bolnicu i revitalizirati Imunološki zavod
Ni riječi više u HDZ-ovu zdravstvenom programu za skore izbore, premda je to jedini sustav koji se tiče svih u državi. Ako je to i sažetak premalo je, preopćenito i već “viđeno”. Naime, za svake izbore, ne samo HDZ, prašina se skida s dječje bolnice i Imunološkog zavoda, a onda do sljedećeg izlaza na birališta muk. Istina, to i nisu najveći problemi. Naime, zdravstvo je “težak pacijent” koji već 30 godina živi na aparatima, ne zbog neulaganja u “zidove”, već zbog zastarjele organizacije sustava, o čemu se uporno šuti.
6. Osigurat će roditeljske naknade u visini pune plaće
Isto su obećali i prije četiri godine, jednako kao i uvođenje naknade od 7500 kuna za svako novorođeno dijete te status roditelja odgojitelja u obiteljima s četvero i više djece. Činjenica je da su roditeljske naknade, odnosno naknade za drugih šest mjeseci dopusta nakon rođenja djeteta, u mandatu ove Vlade značajno povećane, s oko 2500 kuna koliko su iznosile 2016. na maksimalno 5600 kuna koliko iznose od travnja ove godine. Potpuno delimitiranje bi, prema preliminarnim izračunima, stajalo dodatnih 300 milijuna kuna godišnje.
7. Povećat će naknadu za socijalno ugroženog pojedinca s 800 na 1500 kuna
Uoči izbora 2016. godine HDZ je obećao cjelovitu reformu svih socijalnih davanja i uvođenje tzv. minimalnog standarda, odnosno iznosa koji svako kućanstvo mora imati da bi moglo preživjeti. Socijalna pomoć, koja iznosi 800 kuna za odraslog radno sposobnog samca, nije dostatna ni za minimalnu prehranu, izračunali su stručnjaci.
O stanovanju, odijevanju i drugim potrebama nema ni govora. Pomoć iznosi 800 kuna već niz godina i krajnje je vrijeme da se poveća. S obzirom na to da je, zahvaljujući povećanju zaposlenosti i iseljavanju, broj primatelja socijalne pomoći na rekordno niskim razinama (tek nešto više od 50.000 građana, upola manje nego prije pet godina), cijena povećanja na 1500 kuna ne bi bila osobito visoka. U 2020. godini za socijalnu pomoć ukupno je planirano oko 400 milijuna kuna.
8. Udvostručit će dječji doplatak
Dječji doplatak jedna je od najspornijih naknada u sustavu, a godišnje košta visokih 1,3 milijarde kuna. Ako se udvostruči, kao što to HDZ obećava, trebalo bi u proračunu pronaći još toliko novca. HDZ je prije četiri godine najavio da će ukinuti dječji doplatak i uvesti jedinstvenu dječju naknadu kao demografsku mjeru namijenjenu svoj djeci, po uzoru na njemački Kindergeld. Do toga nije došlo, dječji doplatak je ostao socijalna naknada u visini od 200 do 300 kuna za dijete u čijim obiteljima prihod po članu kućanstva ne prelazi 2328 kuna.
9. Povećat će smještajne kapacitete domova za starije za 1500 korisnika
Ako se obećanje odnosi na povećanje kapaciteta u državnim i županijskim domovima, to bi značilo povećanje ukupnih kapaciteta za oko 15 posto. Sada ti domovi - koji su cjenovno jedino prihvatljivi prosječnom hrvatskom umirovljeniku - mogu primiti 11.208 korisnika i puni su. Na listama čekanja su deseci tisuća osoba, a njih 5800 ima potrebu da ih se odmah smjesti u dom.
10. Subvencionirat će 20.000 stambenih kredita za mlade obitelji
To znači da će Vlada nastaviti dosadašnjim ritmom. Subvencionirane kredite preko APN-a od 2017. dosad dobilo je nešto više od 13.000 obitelji. Kad se tome pribroje mladi koji su stambeno pitanje riješili programom POS-a, rekao je ovih dana ministar Predrag Štromar, premašena je brojka od 21.300 obitelji, “čime smo već sada prebacili cilj od 20.000 obitelji, što je bio postavljeni cilj Ministarstva i Vlade”.
11. Smanjit će stopu poreza na dohodak s 24 posto na 20 posto, odnosno s 36 posto na 30 posto
Takav plan je u sladu s dosadašnjom, pretkriznom politikom HDZ-ove Vlade, ali će porezno rasterećenje biti moguće provesti samo u trenutku kada se osjeti oporavak gospodarstva i kada se prihodi državnog proračuna oporave u dovoljnoj mjeri da se može tako stimulirati rast gospodarstva. Takvo rasterećenje poreza na dohodak bi prvenstveno utjecalo na povećanje srednjih i većih plaća, a SDP-ovo obećanje povećanja neoporezivog dohotka na 5000 kuna utjecalo bi i na kakvo-takvo povećanje manjih plaća.
12. Za poduzeća s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna smanjit će stopu poreza na dobit s 12 posto na 10 posto
To je također nastavak postupnog smanjivanja poreza na dobit koju je HDZ provodio u dosadašnjem mandatu i koja se može očekivati u trenutku kada se gospodarstvo počne oporavljati.
13. Povećat će se kapaciteti proizvodnje energije iz obnovljivih izvora s 900 megavata na 2250 megavata
Povećanje instaliranih kapaciteta obnovljivih izvora energije za 150 posto izazvat će i značajne financijske obveze. Nemoguće ih je precizno odrediti, s obzirom na to da će se novi model poticanja temeljiti na tzv. premijama, gdje će država ulagačima pokrivati razliku između garantirane cijene i cijene koju postignu na tržištu.
Također, teško je sa sigurnošću procijeniti kolika će biti proizvodnja tih novih elektrana. Ipak, po krajnje konzervativnoj računici, uz prosječni faktor kapaciteta od 34 posto (prosjek aktualnog miksa poticanih elektrana u RH bez visokoučinkovite kogeneracije), te prosječnu premijsku isplatu od 15 eura po megavatsatu, u poticanom razdoblju od 14 godina, ulagačima bi bilo isplaćeno nešto više od 6,3 milijardi kuna. Svaki dodatni euro isplaćene premije po prosječnom megavatsatu povećao bi taj račun za oko 420 milijuna kuna.
14. Ostavit će mogućnost izbora plaćanja PDV-a i po plaćenom i naplaćenom računu za sve obveznike
Ovo je jedna od jačih poreznih mjera i predstavljala bi nastavak mjere donesene u ožujku u jeku bitke protiv koronakrize. Kako je za očekivati da će najveći broj kompanija izabrati model plaćanja PDV-a po naplaćenom, a ne samo fakturiranom računu, to će biti veliki napor za državni proračun, jer se radi o nekoliko milijardi kuna “kašnjenja u fazi” kada je riječ o punjenju prihoda budžeta.
No, pravila Europske komisije ne dozvoljavaju plaćanje PDV-a po naplaćenoj fakturi za kompanije koje imaju preko dva milijuna eura prihoda, pa će se za to trebati dobiti privola EK ili će EK pokrenuti prekršajni proces protiv Hrvatske.
15. Za svu hranu stopu PDV-a snizit će s 25 posto na 13 posto
Za razliku od prošlog predizbornog programa, HDZ ovaj put ne obećava smanjenje opće stope PDV-a, već manje oporezivanje potrošnje hrane. To je već bilo neslužbeno najavljeno iz njihovih krugova i uklapa se u njihovu dosadašnju poreznu politiku. Proračunski će biti održiva nakon što kriza počne slabiti i državni proračun se nastavi konsolidirati.
16. Uložit će pet milijardi kuna u inovacije, poduzetništvo i nove proizvode, povećati ulaganja u istraživanje i razvoj sa sadašnjih jedan posto na 2,5 posto BDP-a i razvijati kreativne industrije
U programu se to izravno ne navodi, ali dosadašnji programi Vlade i Ministarstva gospodarstva ukazuju na to da bi se taj novac namaknuo putem sredstava iz fondova Europske unije. Dakle, to će ovisiti o sposobnosti korištenja fondova EU i kvalitetnih projekata EU.
17. Povećat će poljoprivrednu proizvodnju za 30 posto, na 22 milijarde kuna, udio mladih poljoprivrednika s 13 posto na 20 posto, uz povećanje proizvodnje svinjskog mesa za 40 posto, odnosno za 20 posto u govedarstvu
Restart koalicija u svom programu navodi kako će udvostručiti poljoprivrednu proizvodnju, pa je ovdje HDZ manje ambiciozan, ali možda i realniji. Poznato je kako unatoč golemim iznosima subvencioniranja efikasnost naše poljoprivredne proizvodnje stagnira, a u nekim segmentima i opada, pa ova obećanja treba uzeti kao “strogo papirnata” sve dok se ne vide konkretni rezultati.
18. Uložit će 30 milijardi kuna u ravnomjeran regionalni razvoj i nove tehnologije
To je također u planu realizirati putem novca iz projekata Europske unije i ovisit će o efikasnosti realizacije tih projekata.
19. Digitalna Hrvatska
Uvođenje 300 novih e-usluga i gradnja širokopojasne nacionalne infrastrukture glavne su osnove tog dijela programa.
HDZ nastavlja s obećanjima ondje gdje je stao 2016. godine. Tada je obećano uvođenje e-uprave na svim razinama i gradnja široko pojasne mreže u cijeloj zemlji. E-usluge samo su djelomično uvedene dok je gradnja širokopojasne mreže zasad stigla do raspisivanja natječaja za davatelje usluga.
20. Obrana
U najnovijem izbornom programu budućnost vojske navedena je u samo jednoj rečenici - nastavit ćemo opremanje i modernizaciju vojske i ulaganje u hrvatskog vojnika. I to je to. U programu za prošle izbore obrana i nacionalna sigurnost u programu zauzele su nekoliko stranica. Doduše i tada bez konkretnih projekata, ali se tada barem napomenulo da će se modernizacijom vojske pokušati pomoći hrvatskom gospodarstvu.
21. Policija
Osim obećanja da će se nastaviti jačati policija, HDZ u programu ne obećava ništa konkretnije. Pa nam samo preostaje zamisliti što bi to moglo biti. Sličan tretman u izbornom programu policija je imala i u prošlom izbornom programu HDZ-a, kad je konstatirano da ona ima važnu ulogu u čuvanju granice te u osiguravanju sigurnijeg okruženja građana u lokalnoj zajednici.
Nema komentara:
Objavi komentar