EKSKLUZIVNO: POZADINA KRAĐE ZLATA U MUP-u Preko sitnih riba izvlače milijarde, pokajnik: 'Na šalteru banke dizao sam i 18 milijuna, a nemam za kruh'
Dokumenti Jutarnjeg razotkrivaju kako funkcionira međunarodna mreža pranja novca koja je prekrila Hrvatsku
Podigao je milijun kuna. Petar nikad u životu nije vidio toliko novca. Živi s nezaposlenom majkom i dvije sestre u trošnoj prizemnici u zagrebačkoj četvrti na rubu grada. Tata je preminuo. Jedva spajaju kraj s krajem.
Vlažni derutni zidovi, kupaonica bez pločica i krov koji prokišnjava svakodnevica su u njegovu domu. Nimalo lak život. Želi biti automehaničar, ali nije završio ni srednju školu. Stoji to jutro 2013. godine u banci: sprema novčanice u torbu, uvijek je nosi prilikom posjeta bankama jer ne može u ruci nositi toliku količinu gotovine.
Imao je 19 godina kad je registrirao tvrtku na adresi trošne prizemnice, sada mu je 20. Tvrtka “okreće” milijune, ali zidovi njegove kuće još su vlažni. U banku ide i po dva do tri puta u jednom danu, uvijek u drugu poslovnicu.
Podiže 200, 300, 400 tisuća kuna, a jednom i milijun kuna. Danas ga bankarske djelatnice sumnjičavo gledaju. Preplavljuje ga strah, prvi put osjeća da mu srce užurbano udara, ruke se znoje. Zna da je sumnjiv.
Djelatnice banke su te 2013. godine primijetile da njihov klijent Petar “ima samo 20 godina i da je pod nadzorom drugih osoba koje ne žele biti viđene s njim u poslovnici, nego čekaju izvan prostora banke i s njim komuniciraju putem mobitela”, tim je riječima banka izvijestila Ured za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma, navodeći transakcije za koje postoji “sumnja da se radi o pranju novca”.
Dokumenti dokazuju
“Na račun Petrove tvrtke od 28. siječnja do 9. srpnja 2013. tvrtka A.M.E. Beganović uplatila je 1,5 milijuna kuna, tvrtka HAŠK Matica 3,5 milijuna kuna...”, nabrajaju službenici banke u spomenutom dokumentu proslijeđenom Uredu. Takva se vrsta poslovanja djelatnicima banke učinila neobičnom, pa su pokušali komunicirati s predstavnikom tvrtke, našim sugovornikom Petrom, “ali je to rezultiralo prestankom izvršavanja transakcija preko banke”.
Sve su to, naime, podaci iz opsežne tajne dokumentacije Ureda za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma, a do koje je došao Jutarnji list. Riječ je o nizu povjerljivih dokumenata Ureda nastalih 2013. i 2014., a koji razotkrivaju sumnje na širinu, pa i pozadinu pet velikih istraga u kojima se sumnja na organizirane tzv. kružne prijevare, pranje novca te slučajeve prikrivanja izvora novca preko niza fiktivnih, ali i postojećih tvrtki.
Ured za sprječavanje pranja novca tek je prvi korak u postupku utvrđivanja i dokazivanja čime su se te tvrtke i osobe zaista bavile.
Ove istrage nisu vezane samo za Hrvatsku, nego je, kako je vidljivo iz dokumenata kojima raspolaže Jutarnji list, tražena suradnja Italije, Slovenije i Rumunjske, odakle su neke od tvrtki, a i ljudi koji su ih vodili. Također se sumnja da su neki od njih povezani i s peruanskim narkokartelom. Upravo je jedna od tih istraga rezultirala i nedavnim uhićenjima 13-orice koju se sumnjiči da su sudjelovali u trgovini fiktivnim zlatom te pšenicom.
Nema komentara:
Objavi komentar