BALKAN- VJEČNI ŽARIŠNI FITILJ VELIKIH SILA

BAČVA BARUTA

ŽARIŠTA KOJA MOGU PLANUTI Prijetnja kaosa nadvila se nad zemlje bivše SFRJ, u regiji cvjetaju nestabilnost i uzajamna napetost, a sve koristi Putin

AUTOR: 
• • Vlado Vurušić
 OBJAVLJENO: 
• 19.10.2016. u 23:13

Reuters, Hanza Media

Na jugoistoku Europe opet vrije. Balkan ponovno opravdava Bismarckovu izjavu da je bačva baruta. Strasti u nekadašnjim jugoslavenskim republikama opet su uzavrele, a neki zloguki analitičari govore da proces raspada Jugoslavije još nije okončan. Mnogo se toga otad promijenilo, ali je, nažalost, dio tadašnjih problema ostao isti.

Dvije nekadašnje jugoslavenske republike, Slovenija i Hrvatska, ušle su u NATO i EU pa su, pogotovo ova prva, izmakle novoj balkanskoj etapi nespokoja. No, ostale koje su još uvijek izvan okvira euroatlantskih procesa - Srbija, Kosovo, BiH, Crna Gora i Makedonija - odišu nestabilnošću i uzajamnim napetostima u koje je i Hrvatska upletena.

Praktički nema niti jedne bivše jugoslavenske republike koja bi bila u dobrim odnosima sa svim ostalima nasljednicama nekadašnje SFRJ, a uz to mnoge od njih razdiru i unutarnji problemi koji zazivaju mogući raspad ili nose u sebi klicu permanentne nestabilnosti, pa i mnogo gore ("srećom", ekonomska, socijalna, pa i društvena moć tih država je preslaba za neki krvavi rasplet, ali...). Pogotovo se to odnosi na BiH i Makedoniju, pa i Crnu Goru.

Na tom uzavrelom prostoru ponovno se, kao i uvijek, ciklički, prelamaju interesi svjetskih moćnika. Naime, jedino na tlu bivše Jugoslavije trenutačno ima "slobodnog prostora" koji nije povezan u neke integrativne forme pa Rusija, praktički potisnuta iz Europe, može još nešto ušićariti i uletjeti na taj nepopunjeni prostor.

Ruski interes na Balkanu pokazao se otvorenom političkom te, čini se, financijskom pomoći antieuropskoj oporbi na prošlonedjeljnim izborima u Crnoj Gori, naDodikovu protuustavnom referendumu te u utjecaju na srpsku i makedonsku političku scenu.

Ideja hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović o federalizaciji BiH još je uvijek u povojima, a mnogo više će se o toj inicijativi govoriti kada bude formirana nova Vlada. "To je u svakom slučaju pravi put, ali je pitanje kako će to prihvatiti Srbi i Bošnjaci. Prije svega, najvažnije je pitanje žele li uopće federalizaciju zemlje", kaže naš izvor iz hrvatske diplomacije.

"Federalizacija BiH uključivala bi nužnu promjenu sadašnjeg Ustava BiH, a za to je potreban konsenzus sva tri naroda. Riječ je o teškom zahvatu, no posve je jasno da Srbi žele sačuvati Republiku Srpsku, a Bošnjaci dominaciju u Federaciji. Hoće li se i jedni i drugi toga odreći, teško je predviđati", objašnjava naš sugovornik.

Hrvatski diplomati očekuju da će se inicijativa predsjednice Grabar-Kitarović vrlo brzo uskladiti s novom Vladom i tek tada će mnogo toga biti jasnije.

"Uključujući i to odnose li se predložene promjene samo na Federaciju BiH ili na cijelu BiH. A onda će sigurno mnogo jasnije uslijediti odgovori Srba i Bošnjaka na tu inicijativu. Sve daljnje poteze Pantovčak će bez sumnje dogovarati i sa Zrinjevcem."