GLOBALNA KATAKLIZMA KAPITALIZMA - ŠTO SIJEDI IZA TOGA ?

SPORNA JAMSTVA BEZ REAKCIJE

TKO JE DOPUSTIO DA SE LEDO ZADUŽI 10 PUTA VIŠE NEGO ŠTO VRIJEDI? Kako je moguće da garantira, i to u iznosu od gotovo 19 milijardi kuna, za Agrokor

AUTOR: 
• • Jasmina Trstenjak
 OBJAVLJENO: 
• 30.05.2017. u 10:36

HANZA MEDIA

“Ako je Agrokor dužan, nelogično je da je jedno društvo sudužnik”, smatra revizor Danko Sučević

VEZANE VIJESTI

• Koliko je važna posrnula Todorićeva kompanija i kako utječe na hrvatsko gospodarstvo: Agrokorov izravan doprinos BDP-u je oko 2 do 2,5%

• NA AGROKOROV RAČUN SJELO 80 MILIJUNA EURA Trideset milijuna proslijeđeno Jamnici, Ledu i ostalima za pripremu sezone, evo kako je podijeljen ostatak

Kako je moguće da se jedna kompanija, u ovom slučaju Ledo, izloži 10 puta više nego što vrijedi? Kako je moguće da garantira, i to u iznosu od gotovo 19 milijardi kuna, za svoju majku - Agrokor - izdavanjem jamstava u više navrata, a da pritom redovno obavještava Zagrebačku burzu i da nitko ne reagira? I to nisu sva pitanja.

Glavno je, možda, pitanje tko je odgovoran jer je s tako visokim obvezama danas vrijednost Leda daleko manja od izdanih jamstava i ne postoji mogućnost naplate kroz imovinu te tvrtke. Uprava Leda, nadzorni odbor, revizori koji su potpisivali financijska izvješća, kreditori, burza ili Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga?

Ledo je, naime, nedavno izvijestio da je izdao jamstva u korist Agrokora u iznosu od 18,9 milijardi kuna, što je stanje na dan 31. prosinca 2016., a koja su se akumulirala tijekom vremena. To nije ništa neuobičajeno, smatra revizor Danko Sučević.

Revizija revizije

- Agrokor je uzeo nekakvu obavezu i član Agrokora je garantirao za tu obavezu. U ovom slučaju Ledo. Stvar je zapravo primatelja jamstva hoće li to prihvatiti ili ne. Ako je banka prihvatila jamstvo, nije bitno koliko Ledo vrijedi. No, bojim se da nije samo Ledo u pitanju, već i ostale tvrtke u koncernu, stoga sumnjam na to da su i ostala društva u sličnoj situaciji. Ako je Agrokor dužan, nelogično je da je jedno društvo sudužnik - smatra Sučević. Iz bankarskih krugova se može čuti da je Ledo odmah morao prikazati jamstvo u svojim knjigama ako je već odlučio biti jamac. Agrokor je to mogao prikazati kao vanbilančnu stavku, i to nije problem, kažu bankari, no Ledo je morao odmah prijaviti u svojim mjesečnim izvještajima, a onda i godišnjem. No, revidirani godišnji financijski izvještaj za 2016. još se čeka jer se radi “revizija revizije”, budući da je utvrđeno da bi u njima moglo biti potencijalnih pogrešaka. Kad ne bi bilo prikazano u izvještajima, onda bi to bilo kazneno djelo.

Zaštita ulagatelja

Što se tiče Hanfe, ona ništa nije mogla napraviti po pitanju jamstava, misle poznavatelji tržišta kapitala, pogotovo ako su ona izdavana stranim bankama, tj. bankama izvan Hrvatske. No, smatraju da je trebala ranije reagirati u mirovinskim fondovima koji imaju značajan udio kapitala u Ledu. Iz Hanfe, pak, nam odgovaraju da su izdavatelji jamstava dužni informacije o istima objavljivati putem Zagrebačke burze, SRPI sustava (službeni registar propisanih informacija) i medija.

Podsjećaju kako je Hanfa u svrhu zaštite ulagatelja naložila Zagrebačkoj burzi da privremeno obustavi trgovanje dionicama društva Ledo rješenjem od 15. svibnja 2017. U njemu, je, između ostalog, navedeno da je neosporno postojanje neujednačenosti informacija izdavatelja koji, s jedne strane, navodi postojanje potencijalne obveze temeljem danih jamstava za kredit Agrokora, o čemu zbog propusta uslijed kaskadnog oblika koordinacije između izdavatelja i dužnika po kreditu Agrokora nije pravovremeno obaviještena javnost. Ujedno napominju da Hanfa nije ovlaštena nadzirati računovodstvene poslove onih izdavatelja koji nisu “regulirani” subjekti nadzora Hanfe, odnosno, u konkretnom slučaju Hanfa nije ovlaštena provoditi nadzor računovodstvenih poslova društva Ledo. “Reguliranim” subjektima nadzora Hanfe smatraju se, primjerice, društva za osiguranje, investicijska društva i dr.

Tko god snosio najveću odgovornost, činjenica ostaje da su obveze Leda veće od njegove vrijednosti i da je netko dopustio da do toga dođe. A, ako su i druge kompanije, pa i one koje su se dosad smatrale zdravima, radile po istom principu, i njihova slika postaje mračnija.

****************************************

Identična repriza potopa globalnog kapitala iz 2008. godine; sada povlači njegove periferne baruštine Balkana, u jedno opće smaknuće milenija  klasnog društva. Nitko pri tome ni da se barem zapita: što slijedi nakon toga?!