subota, 6. svibnja 2017.

ŽELJKO BOSANAC

četvrtak, 13. travnja 2017.

AGRO... COMMERCE, AGRO... LAGUNA, AGRO... KOR, S VAMA KROZ ŽIVOT!

Evo dovde smo otprilike u govnima!
Povukao je pad Agrokora i svi marifetluci na državnoj razini pipke i u ove naše istrijanske krajeve... odjedared se ljudi pitaju što s našom istarskom zemljom, našimi ulikami, našim grojzem, a da vino i ne spominjem... kakva se to tužna sudba sprema našoj agro-laguni i njenim djelatnicima, poštenim istarskim seljacima i narodu!
Spominju se hercegovački tajkuni koji lagano ubiru kajmak od našeg znoja i pameti, i znoja naših očeva i nonića... mislim sad to “hercegovački“ nije baš nekakav kvalitetan politički diskurs, budući da mi ovđe imademo tajkuna raznijeh provinijencija: od čileanskih do austro-ugarskih, pa reći kako će nam tek Hercegovci doći glave nije politički korektno!
Tajkuni ni po definiciji ni po sadržaju nisu nacionalno obojeni (osim kad im to ne treba radi imagea korporacije) i živo im se j... mislim reći fućka za sve osim zarade i profita!
A to da će tajkuni nepoznatog porijekla preuzeti Istru, umjesto da nas handrče naše gore listovi, opet vuče na onu staru – pustite neka nas kredu – naši su! Istarski tajkuni isto nemilice udaraju po radnoj snazi, isto plaćaju kasirke po marketima i sobarice po hotelima, konobare po restoranima! (I oni sad negdje na domjenku s kavijarom i lososoima govore – Evo vam sad vaš agro – bagro!)
Kad se sjetim žalosno praznog i napuštenog Lacopa, njiva i vinograda, napuštenog i zaparloženog državnog zemljišta s početka devedesetih... odmah mi na um padnu mladi istarski političari koji su bogamoleć hodočastili Zagreb ne bi li im se ukazao netko za spas zemlje i obraza jer lokalna uprava tada nije imala ni novca ni stručnjaka a da bi istarski agrar izvukla iz bedare. Zagreb je tada uskrsnuo brojne tajkune (nije smetao nacionalni predznak) koji su bržebolje ušli ponajprije, a gdje drugdje nego, u turizam... i nitko tada nije spominjao kako nam za nešto malo pušaka i streljiva ode u bijeli svijet nešto što su samodoprinosima i odricanjima gradili naši očevi i nonići... koji sad stoje crveni od muke... nešto poslije ušuljao se kroz strukture „sistemskih“ firmi i Todorić – i opet pokazao da ima i znanja i volje i stručnjaka i svekolikih potencijala i u istarskom agraru – samo ako se hoće! Pardon – samo ako dofuraš lovu! A Todorić je imao lovu, nema veze što je bila od državnih poticaja (dakle opet vaša lova) i što je bila mjenično nepokrivena, lova je lova i ne piše na njoj kako se do nje došlo!
A raja opet sva sretna... cveta cveće u naše preduzeće! Krenuli u (agro)biznise – sade vinograde, maslinike, pomidore... mislite da ovdje nije bilo (i nema) poticaja za nepostojeću stoku, za nepostojeće livade, ulike, za nepostojeće vino i ulje?
Kao što do neđeprije nisi bio štabili čovik u Istri ako ne izgradiš i ne prodaš bar jedno dva tri apartmanska naselja (a onda odjednom stala prodaja i app nema tko kupiti – sad si tako nula od istarskog čovika ako nemaš ulike i vinograde... a ono odjednom – nema ih tko (ot)kupiti!
I onda se javljaju inicijative za spas! Mislim spas čega? Od koga?
Mali proizvođači će biti spašeni (kao i mnogo puta do sada!)! Vlast želi otkupiti nazad zemlju i agroproizvodnju od propadajućeg Agrokora, jer sad (eto baš sad) valjda znamo i možemo: imamo lovu (?) imamo stručnjake (?) – imamo znanje, imamo moć! Agrologauna će opet biti naša!
- Čija?
- Naša!
(Ajde, al' ga popravi!)
Koji klinac ste išli za kapitalizam ako vam se ne sviđa u svim svojim pojavnim oblicima! Tek se zagrebalo po Agrokorovim serancijama, a nama:
„Fali nam naša Cantina sociale! Pa da, fale nam žitna polja i silosi! Fale nam mornari i ribari! Fali nam kiselkasta malvazija i žuko ulje!“ – ovo doba predizbora vratit će nas u komunu u kojoj će svatko valjda uzeti samo koliko mu treba a viškove ćemo preliti u nove „socijalističke“ vinograde, voćnjake, silose, brodove, hotele od kojih ćemo svi imati korisit! Drugarice posadimo cvijeće...
Stara biblijska priča veli da poslije sedam godina obilja, uvijek dolazi sedam gladnih godina... što ako nam se tih sedam nevoljnih godina koje počinju za istarski (i hrvatski) agrar, uvuče u turizam?
Hoćemo li „otkupiti“ i hotele i druge istraturiste, arenaturiste, anite, riviere i lagune od belosvetskih mugera ako i njihove firme odu na bubanj? ... Jer mi znamo, jer mi imamo moć, jer mi imamo vlast!
Nemamo ništa – osim pokradene države, a Istra je njen sastavni dio!

Sretan Vam Uskrs!
********************************************************************
Ali, Željko, od kuda i tebi, da se pod krade jedna slična rupa našoj pazinskoj jami - TA NE NAŠA DRŽAVA  ?!

Nema komentara:

Objavi komentar