NOVO ISTRAŽIVANJE
Eksploatacija raškog ugljena ostavila štetan utjecaj na tamošnji okoliš
Industrija visokosumpornog raškog ugljena ostavila je štetan utjecaj na okoliš toga istarskog zaljeva, potvrđeno je istraživanjima koja su u površinskim vodenim tokovima, vodenim sedimentima, vrtnim tlima i uzorcima povrća pronašla "prilično povišene razine nekih teških metala".
Istraživanje objavljeno u novom broju Glasnika Rudarsko-geološko-naftnog Fakulteta pokazalo je da su u okolišu Raškog zaljeva pronađene povišene razine selenija, vanadija i uranija kojima je bogat istarski ugljen, te da su zabilježeni i povišeni arsen, kadmij, bakar, krom, živa, olovo, stroncij i cink.
Rezultati pokazuju da zagađenost vode selenom iznosi do 78 mikrograma po litri, što osam puta prelazi dopuštenu granicu. Taj uzorak vode potječe s mjesta bivše jedinice za sortiranje i pranje ugljena, a pridneni sediment sadržava do 10,8 miligrama ukupnoga selena po kilogramu, što je 18 puta iznad dopuštene razine od 0,60 mg/kg ukupnoga selena.
U većini uzoraka veće vrijednosti molibdena, uranija, vanadija i stroncija
Istarski ugljenokopi, čiji je dio i jama u Raši, bili su više od stotinu godina glavni izvor za proizvodnju električne energije u Hrvatskoj. Tamo je od početka rudarenja, od druge polovice 18. stojeća, do zatvaranja posljednje jame Tupljak otkopano oko 39 milijuna tona ugljena, a od 1935. do 1999. poginuo je najmanje 751 rudar.
Skupina od osam autora s PMF-a u Zagrebu, Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar", Instituta Ruđer Bošković, Društva Istarski ugljenokopi Raše i Sveučilišta Banaras Hindu iz Varanasija u Indiji uzela je uzorke gornjeg sloja tla iz dva privatna vrta u gradu Raši, zajedno sa salatom, krumpirom i njihovim korijenjem; vodenih sedimenata sa sedam lokaliteta iz tokova i kanala u koje su ispuštane vode iz rudnika; te uzorke tkiva mišića, jetra, bubrega i srca tri vrste ptica stanarica iz područja Raškoga zaljeva: goluba, šojke, i crne liske
Nema komentara:
Objavi komentar