HRVATSKI POLITOLOZI I SOCIOLOZI KOMENTIRAJU NAJEZDU ŽUTIH POKRETA U EU ZEMLJAMA
TEKTONSKI POREMEĆAJI POČINJU U FRANCUSKOJ Prosvjednici traže Macronovu glavu, a on im nudi plivadone
Prosvjed Žutih prsluka znak je da su se u Europi počeli osjećati tektonski poremećaji. Povijesno, Francuska je uvijek bila indikator promjena još od revolucije 1789. godine pa do 1968. godine. Francuska se može uzeti kao indikator, ali i kao barometar odnosa u Europi. Podizanje poreza podiglo je deklasirane slojeve koji jurišaju na Bastilleu i traže Macronovu glavu dok im on nudi plivadone! tumači Anđelko Milardović
Prosvjedni pokret Žutih prsluka svakako je jedan od političkih događaja godine koja je na izmaku. Turbulentnu 2018. u europskoj politici obilježit će nastavak migrantske krize, potvrda Brexita, polagani silazak Angele Merkel, odjeci rata u Siriji, teroristički napadi te masovni prosvjedi koji su se iz Pariza i drugih velikih francuskih gradova prelili na ulice Belgije, Nizozemske, Italije, Portugala, Crne Gore, pa čak i Hrvatske. Pokret Žutih prsluka ocjenjuje se kao ustanak potlačenih i marginaliziranih društvenih slojeva koji žele socijalnu državu i pravo na dostojanstven život svih građana, a ne samo onih najbogatijih.
Iako je neposredan uzrok prosvjeda što su potresli Francusku i Europu podizanje poreza na gorivo, njegovi su uzroci, slažu se istaknuti politolozi i sociolozi s kojima smo razgovarali mnogo dublji i dugovječniji. Po njihovom mišljenju, novi francuski pokret otpora neće tako brzo prestati te će predsjednik Francuske Emanuel Macron – kao i njegovi europski kolege koji su također suočeni s prosvjedima – morati ispuniti postavljene zahtjeve, a možda i otići sa svojih funkcija.
Somewhere i Anywhere
Neposredne povode prosvjedu objašnjava Jure Vujić, politolog iz Instituta za geopolitiku i strateška istraživanja koji inače objavljuje radove i u francuskim stručnim časopisima. „Žuti prsluci se snažno protive porezima koje je Macronova Vlada uvela prošle godine na diesel i benzin, s ciljem da se što više građana okrenu prijevozu koji je prihvatljiviji za očuvanje okoliša. Pored uvođenja poreza, vlada je pokrenula i poticajne mjere za kupnju zelenih ili električnih vozila," kaže Vujić i dodaje: "Riječ je o Francuzima srednje i radničke klase koji su postupnom gentrifikacijom izbačeni iz središta velikih gradova, ali su i pobjegli iz periferija koje su se pretvorile u migrantska geta. Na primjer, iz departamenta Seine Saint Denis iz kojeg se iselila francuska populacija zbog zamjene populacije o kojoj govori Georges Bensoussan u djelu „Izgubljeni teritoriji Republike”. Na sličnom tragu, novinar David Goodhart ističe podjelu i antagonizam između pripadnika bloka „Somewherea" - to su urbano-građansko situirani i povlašteni građani te drugih slojeva koji marginalizirani ne pripadaju nikamo. To je blok "Anywhere" iz periferije. Zbog toga što je politički nekorektna takva marginalizacija i diskriminacija prema autohtonoj francuskoj populaciji, politika i mediji nastojali su ignorirati i zataškavati taj fenomen.”
Benzin kao okidač
Sociolog Renato Matić primjećuje kako se u nas na Žute prsluke gleda sa stanovitim nerazumijevanjem.
- Radi se o prosvjedu koji građani Hrvatske teško mogu razumjeti jer se radi o dobro organiziranom masovnom prosvjedu svih građana koji se osjećaju potisnuti, obespravljeni i marginalizirani, i to ne samo od aktualne vlasti. Bijes i nezadovoljstvo skuplja se već dulje, po mišljenju nekih ekonomskih analitičara još od ekonomske krize od prije desetak godina. Poskupljenje goriva i struje nisu bili uzrok prosvjeda, oni su bili okidač. Okidač je bio u određenom smislu i sam predsjednik Emanuel Macron koji je brzo postao europski superstar, zanemarivši pri tome unutarnju politiku i same Francuze, navodi Matić, pa kaže: Macron se vinuo u zvijezde europske politike u trenutku odlaska Angele Merkel i pri izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije, ali je zapostavio one koji su ga izabrali, građane Francuske. To je Francuze koji zahvaljujući svojoj političkoj tradiciji i spoznaji kako na ulicama mogu mijenjati političke okolnosti potaknulo na akciju.”
- Riječ je o spontanom oporbenom pokretu, koji je najavio opću mobilizaciju u cijeloj Francuskoj, što se ilustriralo blokadom glavnih prometnica. Naime, nitko od analitičara i medija nije predvidio mogućnost takve masivne mobilizacije, pogotovo u širem nacionalnom obliku, a naročito oko tematike kupovne moći i protivljenja novim porezima. U tom pogledu, takav val nezadovoljstva koji se na početku očitovao spontanim peticijama i videima na Facebooku, postupno je domino učinkom pronašao svoje glasnogovornike i transformirao taj elan nezadovoljstva u koordiniranu mobilizaciju na terenu. Međutim pokret je ostao vrlo heterogen, spontan i bez središnjice i karizmatičnog vođe,” kaže Jure Vujić i napominje kako su „zahtjevi i slogani evoluirali, od ukidanja poreza na benzin i diesel, preko cestarina, mirovina, velikih poreznih nameta i obrazovanja. Iza simboličkih žutih prsluka zapravo stoje deklasirani Francuzi autohtonog podrijetla, osiromašeni dio srednje klase obrtnika i malih poduzeća, ali i nezadovoljni i marginalizirani slojevi ruralne Francuske i periferije.” (Dubravko GRAKALIĆ)
Nema komentara:
Objavi komentar