Bruxelles strahuje zbog Rumunjske koja 1. siječnja preuzima predsjedanje EU
Država preuzima Vijeće EU, a njezin predsjednik smatra da je vlada nesposobna.
Bruxelles je u blagoj panici. Europi nije lako. U sljedećih godinu i pol čeka je dosta posla, a dvije od tri predsjedavajuće države bit će zemlje s najlošijim ekonomsko-socijalnim pokazateljima te u permanentnim političkim napetostima i krizama, dva “bolesnika” EU, Rumunjska i Hrvatska.
EU se baš usrećila: prvo će za koji dan, početkom 2019. godine, predsjedanje preuzeti naša draga i simpatična balkanska supatnica Rumunjska, zatim će sredinom godine EU odahnuti jer na red dolazi Finska, a početkom 2020. slijedi “šećer” - Hrvatska. No, pustimo sada nas, mi tek nailazimo kao jahači na horizontu.
Iako u Bukureštu kažu da su spremni za predsjedanje, zemlja je zapravo u političkom kaosu, sukobu između vlade i predsjednika, u stalnim prosvjednim previranjima te im se čak može dogoditi da padne vlada (što se već dogodilo Češkoj) koja je u donjem domu parlamenta izgubila podršku. Stoga njemački Die Welt piše kako se pribojava da se rumunjsko predsjedanje ne pretvori u katastrofu i kaos za EU.
Ozbiljni izazovi
Naime, tijekom prvih šest mjeseci 2019., dakle baš u vrijeme kada će Rumunjska biti glavna zemlja, EU čeka konačni rasplet Brexita (u ožujku bi se, prema planu, trebao dogoditi taj famozni izlazak Velike Britanije), zatim treba osmisliti proračun koji bi obuhvatio razdoblje od 2021. do 2027. godine, a u svibnju su, pak, izbori za Europski parlament.
Gdje su još sve one tekuće stvari poput imigranata, Rusije i Ukrajine, problema proširenja EU, pa Kosovo i Srbija, trgovinski sporovi sa SAD-om (čitaj: Trumpom), a Rumunjska se batrga sa svojim unutarnjim problemima i jedna je od najkorumpiranijih zemalja EU. Finska, koja će se uglaviti između ova dva problematična europska rođaka, predložila je da se upravo zbog te nagomilane agende zamijene, ali na kraju se od toga odustalo.
I rumunjski predsjednik Klaus Iohannis izjavio je prije oko mjesec dana da zemlja nije spremna za predsjedanje, a on je tamo jedini čovjek od povjerenja Bruxellesa. No, sada je na susretu s austrijskim kancelarom Sebastianom Kurzom (od Austrije preuzimaju predsjedanje) malo ublažio retoriku i rekao kako se nada da će “Rumunjska odraditi sve kako treba”. Veliki problem Rumunjske, jer je u nekom obliku ona njegov talac, u ovom je trenutku Liviu Dragnea, šef vladajućih Socijaldemokrata, koji nakon pravomoćne presude zbog zloporabe položaja te još nekih optužbi za korupciju i financijske malverzacije ne može biti premijer. Trenutačno je na toj poziciji Viorica Dăncilă koju nazivaju njegovom marionetom.
Jako želi fotelju
Dragnea već dugo želi promijeniti zakone (zbog toga dolazi u sukob s Europskom komisijom) kako bi si, unatoč presudama, omogućio da zasjedne u premijersku fotelju. Protiv tih njegovih pokušaja u Bukureštu su bili veliki prosvjedi. Zbog predsjedanja je Dragnea, najmoćniji političar Rumunjske, promijenio šest ministara, među kojima i ministra za europska pitanje i integracije.
Nesretni slučaj
No, dvojicu njih - prometa i regionalnog razvoja - predsjednik Iohannes nije htio potvrditi.
Naime, osobito je skeptičan prema novom ministru regionalnog razvoja jer on ima šapu na europskim fondovima. Predsjednik je izjavio kako bi bilo najbolje da ode cijela vlada koju naziva “nesretnim slučajem rumunjske demokracije”.
Samo predsjedavanje EU više nema onu težinu koju je imalo prije Lisabonskog sporazuma, ali i dalje je riječ o prestižnoj i važnoj ulozi. No, i zbog Rumunjske se u kuloarima u Bruxellesu počelo pričati kako bi možda trebalo razmisliti da se ta funkcija i ukine.
Jako loši primjeri
Slovenija 2008.
Prva zemlja od novih deset članica koje su u EU ušle 2004. godine. Predsjedništvo je ocijenjeno lošim jer nije bila dovoljno stručno pripremljena i nedostajalo joj je koordinacije.
Češka 2009.
Problem je nastao zbog rusko-ukrajinskog plinskog rata. U Moskvu je otišao češki premijer Mirek Topolánek koji je zatim pričao kako “Putin ima jako tople oči”. Zatim se njegova vlada raspala pa su sazvani prijevremeni izbori, a Švedska je neformalno preuzela vođenje EU.
Bugarska, 2018.
Sa Sofijom je bilo lako: vlast kontrolira premijer Bojko Borisov kojemu su odmah dali do znanja da smije raditi i govoriti samo ono što mu u Bruxellesu odobre. I on je to poslušao pa je sve prošlo bez problema. I glasa Bugarske.EU
Nema komentara:
Objavi komentar