Kako se pokret za niže cijene goriva pretvorio u projekt rušenja predsjednika
Ekstremisti preuzimaju 'žute prsluke' i neće stati sve dok ne sruše vlast. Problemi bi mogli biti još veći jer im se priključuju sindikati najavljujući štrajkove i prosvjede. Isto rade i zaposlenici u javnom prijevozu. Tu su i učenici srednjih škola, koji traže ostavku nadležne ministrice.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron 'kapitulirao' je u srijedu kada je - u strahu od novih nemira koji bi mogli izbiti za vikend u režiji sada već famoznih 'žutih prsluka' - obznanio da francuske vlasti u potpunosti odustaju od povećanja poreza na gorivo i izbacuju ga iz proračuna za 2019. godinu.
Macron pokušava obuzdati najžešću krizu s kojom se suočava u svojih 18 mjeseci na vlasti. Kulminirala je protekli vikend, u Parizu, nakon tri tjedna prosvjeda i sporadičnih blokada diljem zemlje, paljenjem automobila i zgrada, 130 ozlijeđenih, više od 400 uhićenih te četiri poginule osobe koje su život izgubile u incidentima povezanima s prosvjedima od 17. studenog, prvog dana akcije 'žutih prsluka'.
Problemi
Komentatorica Guardiana Natalie Nougayrède piše kako Macronova kriza predstavlja opasnost za cijelu Europu. Francuski predsjednik, tvrdi ona, treba pomoć, a esktremne sile diljem Europe zadovoljno trljaju ruke zbog njegovih problema.
- Od britanskih tvrdolinijaških brexitovaca do talijanskog moćnika krajnje desnice Mattea Salvinija, da ne spominjemo Putinove propagande outlete, naslađivanje se ne može promašiti. Uznemirenost i kaos u liberalnim demokracijama je ono na čemu oni uspijevaju. Nagrada koju ekstremisti traže je političko preuzimanje Europe na idućim izborima za Europski parlament u svibnju - piše Nougayrède, navodeći kao primjer jednog od glasnogovornika 'žutih prsluka', kovača iz Vauclusea, otvorenog protivnika muslimana koji je pozvao na instalaciju vojne vlade 'jer je čvrsta ruka istinskog zapovjednika, generala ono što nam treba'.
Bijes
Europski izbori u Francuskoj bi dakle mogli postati referendum protiv Macrona, koji trenutno ne kotira dobro. Rejting mu je na 23 posto, dok s druge strane, 72 posto Francuza podržava 'žute prsluke' (iako ne i nasilje). Problemi bi mogli biti još veći jer se u vlak ukrcavaju i drugi, željni kapitalizirati potencijal aktualnog bijesa. Sindikati, među ostalim poljoprivredni, najavljuju štrajkove i prosvjede. Isto rade i zasposlenici u javnom prijevozu. Tu su i učenici srednjih škola, koji traže ostavku nadležne ministrice. Russia Today, pozivajući se na izvještaj BFMTV-a koji pak citira izvore iz parlamenta, piše da su najmanje tri ljevičarske stranke pristale raspravljati o glasanju o nepovjerenju vladi - Jean-Luc Melenchonov La France Insoumise, komunisti i socijalisti.
Napadi
Površinski bijes zbog više cijene goriva, poskupljenja od ukupno 23 posto u proteklih 12 mjeseci, izvukao je na površinu mnogo ozbiljniju patologiju (probleme koji, kako piše New York Times, Francusku muče već godinama: prosječnu plaću od 1.700 eura, to da najbogatijih 20 posto zarađuje pet puta više od 20 posto najsiromašnijih, ekonomsku stagnacija ili niski rast, stopu nezaposlenosti od 9,1 posto te visoke porezi koji financiraju jedna od najvelikodušnijih socijalnih sustava na svijetu) te rezultirao napadom na onog odgovornog, mlađahnog predsjednika koji je, kako mu spočitavaju, zaboravio na svoje grassroots korijene i postao elitist te izgubio doticaj s problemima običnih građana.
Kod goriva je popustio, no Macron, iako stisnut, ne odustaje od svog, kako ga neki definiraju, 'istočnog grijeha' u kontekstu aktualne krize - rezanja poreza za bogate zbog kojeg je država ove godine ostala bez 3,2 milijuna eura.
'Žuti prsluci' su podijeljeni oko vladine odluke. Dio likuje zbog trijumfa, drugi tvrde da je Macron zakasnio, odnosno žele ići do kraja i natjerati Macrona na ostavku. To je, dodaju, tek korak u dobrom smjeru. Pokret 'žutih prsluka' kuha i na društvenim mrežama, u ovom slučaju Facebooku. Širenje pokreta tom društvenom mrežom pokazuje učinkovitost Facebooka i štetu koju on indirektno može nanijeti zapadnim demokracijama, kao pojačivač javnog bijesa ako je zadovoljeno nekoliko preduvjeta: spontanost lokalnog i decentraliziranog pokreta, s jedne strane, te koktel mržnje, lažnih vijesti i logističkih alata, s druge.
- Suprotno uvjerenju ‘žutih prsluka’ da ih Macron cenzurira uz pomoć Facebooka, Mark Zuckerberg je njihov najbolji saveznik. Bez ikakvih sumnji, pokret ima koristi od novog Facebookova algoritma koji favorizira sadržaj grupa nad onim medija. Jednom kad imate nekoliko lajkova na grupi, preplavljeni ste sadržajem grupe. Novi algoritam usmjerio je ‘žute prsluke’ u filterski balon najvećim dijelom ispunjen žutim sadržajem - pišu upućeni.
Kako je Macron gubio povjerenje?
svibanj - srpanj 2018.
Macron ima problema zbog skandala sa svojim čelnim čovjekom za sigurnost, Alexandreom Benallom za kojeg je otkriveno da je tukao prosvjednike. Macron pod optužbom da je štitio svog čovjeka.
kolovoz 2018.
Kritike Macronu zbog izjave o francuskom narodu. Opisao ih je kao “Gale koji se opiru promjeni”.
rujan 2018.
Francuski predsjednik na udaru jer je nezaposlenom vrtlaru koji dobiva odbijenice rekao “da mu može pronaći posao čim prijeđe cestu”. “Ako ste spremni i motivirani, u hotelima, kafićima i građevini, svuda gdje idem ljudi mi govore da traže zaposlenike”, objasnio mu je.
studeni 2018.
Prvi masovni prosvjed “žutih prsluka”
prosinac 2018.
Pariz gori, izboji nasilja u prosvjednoj akciji “rušenja Macrona”
Prije manje od mjesec dana, francuski predsjednik Emmanuel Macron bio je predvodnik globalizacije. U govoru kojeg je održao pred 60 svjetskih državnika pored Slavoluka pobjede, nacionalizam je usporedio s izdajom domoljublja. Prošle subote, isti dio Pariza obilježili su brojni suzavci, zapaljeni automobili i javni neredi koji su eskalirali zbog Macronovog poreza na gorivo zahvaljujući kojem je njegova cijena probila psihološku granicu i razbijesnila Francuze.
Prvi put u svom mandatu, odustao je od mjere koju je uveo priznavši poraz. Bio je to trenutak poniznosti koji se ne može vidjeti kod ostalih svjetskih državnika poput Donalda Trumpa.
Europa je proteklih godina vidjela mnogo ključnih prekretnica; od grčke dužničke krize, antimigrantskih prosvjeda i Brexita. Trenutno, Poljska koketira s desnim ekstremizmom i nacionalističkim strankama, mađarski premijer Orban kuje plan protiv europskih ideala i liberalne demokracije. U međuvremenu, Italija se sukobila s Europskom unijom zbog svog prijedloga proračuna.
Neustrašiva braniteljica europskog projekta Angela Merkel uskoro planira odstupiti s vlasti, pa je Macron bio percipiran kao njezin nasljednik na razini Europske unije, ali mandat francuskoga predsjednika nikada nije djelovao nestabilnije nego što djeluje sada.
- Ne možeš držati govore o obrani globalnog poretka kada ti je popularnost pala na 20 posto i kada ne možeš obuzdati prosvjede na ulicama svojih gradova. Teško je ponovno pridobiti kredibilitet – rekao je Nicholas Dungan, konzultant iz tvrtke Atlantic Councila. u razgovoru za Bloomberg konzultant iz tvrtke Atlantic Councila.
Samo mjesec dana nakon komemoracije stote obljetnice završetka Prvog svjetskog rata kada je djelovalo kao da je Macron vođa budućeg svjetskog poretka, jasno je da se stabilnost njegove vladavine preokrenula za 180 stupnjeva.
- Nikakav porez ne bi smio narušiti jedinstvo našega naroda – rekao je premijer Edouard Philippe u javnom istupu.
Nakon što je Macron bio izabran 2017. godine, trudio se surađivati s Angelom Merkel za unaprjeđenje europske integracije. Nekoliko je puta pokušao utjecati na odluku svog američkog kolege Trumpa, diplomatski ga podsjetivši da bi trebao nastaviti poštovati međunarodne sporazume.
S porazom kojeg je doživjela Merkel ovog studenog, s populističkim strankama diljem Europe čija popularnost nezaustavljivo raste, nikada nije bilo ključnije da proeuropski političar čvrstom rukom vodi Europsku uniju prema naprijed.
Međutim, tada su došli 'žuti prsluci'.
Unatoč tome što je njihovo nezadovoljstvo prvenstveno bilo potaknuto porezom na gorivo, njihova je inicijativa narasla obuhvativši različite ljude, organizacije i u konačnici interese. Trenutno, 'žuti prsluci' se osim poreza na gorivo bore i za različite, nerijetko oprečne ciljeve. Prema rezultatima najnovijih anketa, tri četvrtine francuskih ispitanika podržava zahtjeve 'žutih prsluka' unatoč tome što se protive nasilnim metodama koje prosvjednici koriste u njihovom komuniciranju.
Macron se trebao s anketama susresti tek 2022. godine i upravo zato je do sada tvrdio da se neće obazirati na svoju popularnost među sugrađanima. Međutim, situacija je za njega uistinu opasna. Opozicijske stranke bi se već u ponedjeljak mogle udružiti protiv njega i pokrenuti postupak za izglasavanje nepovjerenja.
Nezadovoljstvo francuskih birača moglo bi uvelike obilježiti predstojeće izbore za Europski parlament, ali i buduće pokrete, stranke i referendume diljem EU.
- Hoće li Macron imati dovoljno političkog prostora da provede nove ekonomske reforme razjasnit će se tek nakon izbora za Europski parlament u srpnju – rekao je Antonio Barroso, analitičar tvrtke Teneo Intelligence.
U svakom slučaju, smatra Barroso, Macronov će utjecaj u Francuskoj i Europskoj uniji nakon ovih prosvjeda osjetno oslabiti
Nema komentara:
Objavi komentar