MARKO BRAJOVIĆ
Hrvatski čuvar Amazonije: Kod mene u Sao Paulu, 2700 km od prašume, u jednom se trenutku nadvio tako gust dim da je usred dana zavladala potpuna tama
- AUTOR:
-
- 01.09.2019. u 15:14
Požari u Amazonskoj prašumi još nisu potpuno ugašeni, iako se njihov broj i intenzitet smanjio jer je prošli tjedan za njihovo gašenje angažirana brazilska vojska. Također, i ostale zemlje u području Amazonije su se aktivirale u gašenju požara, kaže nam u telefonskom razgovoru Marko Brajović, hrvatski arhitekt svjetskoga glasa koji već 13 godina živi u Brazilu.
O Marku Brajoviću Nedjeljni Jutarnji pisao je u veljači ove godine. Rođen je 1973. godine u Rovinju gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je arhitekturu i primijenjenu umjetnost na Sveučilišnom institutu za arhitekturu u Veneciji, a zatim magistrirao u Barceloni. Nakon što je proputovao praktički cijeli svijet, skrasio se u Sao Paulu gdje živi sa suprugom Tekom, kćerkom Zoe i sinom Zionom. Marko Brajović dobitnik je niza nagrada, među kojima se ističe Zlatna medalja na World Architecture Festivalu 2015. u Singapuru koja mu je dodijeljena za atraktivan brazilski paviljon na EXPO-u u Milanu.
Druga domovina
Kako je Brazil postao njegova druga domovina, Marko Brajović je proteklih tjedana sa zabrinutošću pratio kako se diljem Amazonije šire brojni požari. Gusti dim koji je nastao zbog požara nadvio se u jednom trenutku nad Sao Paulom gdje je usred dana oko sat vremena vladala potpuna tama. To se dogodilo jer je snažan vjetar ‘donio’ dim iz država Amazonas i Rondonije, od Sao Paula udaljenih više od 2700 kilometara.
- Mi smo jedan dan prošlog tjedna mogli vidjeti veliku količinu dima pomiješanu s hladnom frontom. Baš zbog hladne fronte taj se crni oblak spustio nisko i bio je iznad grada. Imali smo osjećaj da smo u crnoj magli. Bio je to jako ružan osjećaj - rekao je Marko Brajović.
Amazonska prašuma proteže se na oko 5,5 milijuna četvornih kilometara i najveća je prašuma na Zemlji. Ona je riznica biološke raznolikosti u kojoj živi oko 10 posto poznatih vrsta, a često je nazivamo “plućima svijeta” jer proizvodi 20 posto kisika u svijetu. Istodobno, ta je prašuma ključan mehanizam za apsorbiranje ugljičnog dioksida, što je ključan mehanizam u borbi protiv globalnog zatopljenja. Procjenjuje se da šume apsorbiraju oko 2,4 milijardi tona ugljičnog dioksida, a četvrtinu apsorbira Amazonija. No, “pluća svijeta” ove su godine opasno ugrozili požari čiji je broj porastao za čak 83 posto u odnosu na 2018. godinu pa je u prvih sedam mjeseci zabilježeno čak 72.000 požara.
Tanka kora
- U Amazonskoj se prašumi požari nikad ne događaju prirodno kao u nekim drugim šumama čija se flora na taj način obnavlja u prirodnim ciklusima od pet do 10 godina. Amazonski ekološki sustav nije predviđen za požare, stabla nemaju koru deblju od nekoliko milimetara i ne podnose požare. Amazonska šuma gori jako polako, vatra je niska i ona uništava stabla u njihovoj osnovi te treba više desetljeća pa i stotinu godina da se ta stabla obnove. Treba imati na umu da današnja Amazonska prašuma obuhvaća svega 40 posto šuma kakve su postojale prije 600 godina, dakle prije dolaska europskih osvajača.
U Amazoniji se požari događaju od vremena kolonizacije ili zbog čišćenja šume kako bi se sadile monokulture, poput soje, pšenice i šećerne trske ili za uzgoj stoke. Drugo, kada se paljenjem čisti sijeno od tih monokultura, onda se nehotice zapali i šuma. No, to se događa u manjem broju slučajeva - pojasnio je Brajović. Dramatični porast broja i intenziteta požara u Amazoniji mnogi su analitičari povezali s dolaskom na vlast novog brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara, desničarskog populista kojeg podržava krupni kapital.
- Novoj vladi od početka nije atraktivna ekološka vizija Brazila. Od početka Bolsonarova mandata državne institucije za zaštitu prirode se potkopavaju smanjivanjem financija i smjenom dosadašnjih ravnatelja. S druge strane, novi predsjednik svojim je javnim istupima gotovo dao carte blanche nekim nelegalnim akcijama čišćenja šuma jer se osjetilo u njegovim riječima da nije jako zainteresiran za zaštitu prirode. Tako se određeni krug lobista vezanih uz monokulture i uzgoj stoke osjeća dosta slobodnim da požarima aktivno čiste šumu............OPS ! INTERNET NE PRIHVAĆA DUGE TEKSOVE
Nema komentara:
Objavi komentar