LOGIKA MASOVNOG POKOLJA DEVA

AUSTRALSKI SNAJPERISTI SMAKNUT ĆE 10 TISUĆA DEVA 'U golemim krdima dolaze do naseljenih mjesta, traže hranu i vodu, ugrožavaju ljude i promet...'

AUTOR: 
• • Hina
 OBJAVLJENO: 
• 08.01.2020. u 12:24

Michael Meijer / Alamy / Alamy / Profimedia

Australski snajperisti u srijedu su uzletjeli helikopterima u misiju ubijanja 10 tisuća deva koje se u potrazi za vodom u golemim krdima približavaju naseljenim mjestima i ugrožavaju domorodačko stanovništvo.

VEZANE VIJESTI

• STOTINE MILIJUNA ŽIVOTINJA STRADALE U POŽARIMA 'Najgore je onima koje vidite kako skroz ukočene sjede na zemlji. Nisu mrtve, ali neće ni preživjeti'

 

• DIM OD AUSTRALSKIH POŽARA PREKRIO JUŽNU AMERIKU Argentinci u nevjerici promatrali u što se pretvorio legendarni zalazak sunca u Buenos Airesu

 

• VIDEO: Na istoku Australije napokon pala kiša, no zrak u Canberri i dalje je opasan

 

• NOVA ŽRTVA POŽARA U AUSTRALIJI Broj mrtvih narastao na 24: 'Ne možemo se praviti da je ovo nešto što smo doživjeli i ranije. Nismo'

Dužnosnici u saveznoj državi Južnoj Australiji kažu da "ekstremno velika" krda gladnih i žednih deva okružuju ruralne zajednice, oštećuju infrastrukturu i predstavljaju opasnost za vozače.

Australijom haraju šumski požari, a zbog najgore suše otkako postoje podaci neki su manji gradovi ostali bez vode.

Masovan pokolj deva bit će na području poznatom pod nazivom Anangu Pitjantjatjara Yankunytjatjara (APY) na sjeverozapadu Južne Australije, gdje živi oko 2300 Aboridžina, pišu mjesni mediji.

Južnoaustralsko ministarstvo ekologije, koje podržava ubijanje deva, tvrdi da mnoge od njih ionako ugibaju od žeđi ili bivaju pregažene u stampedima do vode.

"U nekim slučajevima uginule su životinje zagadile važne izvore vode", tvrde u ministarstvu.

Deve su uvezene u Australiju sredinom 19. stoljeća kako bi pripomogle u istraživanju golemih prostranstava u unutrašnjosti.

Australija danas vjerojatno ima najveću populaciju deva u svijetu, sa službenim procjenama da ih oko milijun luta australskim pustinjama. Često ih smatraju štetočinama jer zagađuju vodu i brste autohtonu floru.