HRVATSKI HOROVNI KARAMARKIZAM - BEZ PRESEDANA I KRAJA

ZLATKO HASANBEGOVIĆ

OVO JE SEDAM POTEZA KOJI SU OBILJEŽILI MANDAT ZLATKA HASANBEGOVIĆA Najkontroverzniji ministar Vlade je na odlasku...

AUTOR: 
• • Slavica Lukić
 OBJAVLJENO: 
• 03.10.2016. u 13:48

Tom Dubravec / CROPIX

Kadrovske promjene na čelu ustanova u resoru kulture obilježile su mandat povjesničara koji je u kratkom razdoblju izazvao brojne polemike

1. HRVATSKI POVIJESNI MUZEJ

Na natječaju raspisanom još u vrijeme Milanovićeve Vlade, bivši ministar kulture, Berislav Šipuš, na izmaku mandata na čelo Povijesnog muzeja imenovao je iskusnu kustosicu Natašu Mataušić. Hasanbegović je, neposredno nakon preuzimanja ministarske dužnosti, Šipuševu odluku ekspresno poništio i za ravnateljicu Povijesnog muzeja imenovao Mateu Brstilo-Rešetar, blisku rođakinju Brune Esih, Hasanbegovićeve kolegice s Instituta “Ivo Pilar”. Očevi Matea Brstilo Rešetar i Bruna Esih su braća. Hasanbegovićevim zalaganjem, pola godine kasnije, i Bruna Esih dospjela je na izbornu listu HDZ-a u I. izbornoj jedinici i izabrana u Sabor.

2. NEPROFITNI MEDIJI

Već u prvom tjednu ministarskog mandata Hasanbegović je donio odluku o ukidanju Stručnog povjerenstva za neprofitne medije te ukinuo financijsku proračunsku potporu neprofitnim medijima. Time je ukinuto tijelo koje je trebalo nadzirati troše li neprofitni mediji sredstva dodijeljena u mandatu bivše Vlade za ovu godinu skladno prijavljenim programima ili ne. Ta će mjera rezultirati slabljenjem, a vjerojatno i nestankom niza neprofitnih medija krajem ove godine.

3. VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE

Pokušaj smjene čitavog Vijeća za elektroničke medije (VEM) jedan je od prvih ministarskih poteza Zlatka Hasanbegovića. Početkom ožujka Vlada je na njegov prijedlog negativno ocijenila godišnje izvješće VEM-a i donijela odluku o razrješenju svih šest članova toga tijela s Mirjanom Rakić na čelu. Vladina odluka o razrješenju VEM-a uslijedila je mjesec i pol nakon desničarskog marša na zgradu Vijeća za elektroničke medije tijekom kojeg je Velimir Bujanec uručio Mirjani Rakić kapu s četničkom kokardom, a cijeli “happening” bio je popraćen uličnim uzvicima “Rakićka u Srbiju”. Mirjana Rakić je 18. ožujka javno objavila da podnosi ostavku zbog nedopustivog odnosa Vlade prema instituciji kojoj je na čelu. Široj je javnosti nepoznato, međutim, da je Mirjana Rakić i danas, šest mjeseci nakon podnošenja ostavke, i dalje na čelu VEM-a. “Još 18. ožujka uputila sam pismenu zamolbu ministru kulture i Vladi u kojoj ih obavještavam o ostavci i tražim razrješenje. Odgovor od Vlade do danas nisam dobila, čak niti potvrdu da su primili moj zahtjev”, rekla nam je Rakić. “U svibnju ove godine poslala sam požurnicu, ali ni nakon nje nisu odgovorili. Prema zakonu, moja ostavka stupa na snagu nakon što je Vlada prihvati i proslijedi na izjašnjavanje Saboru jer Sabor je taj koji bira i razrješava članove VEM-a. U međuvremenu je Sabor raspušten. Tako sam postala hodajući primjer nefunkcioniranja države. U međuvremenu i dalje radim svoj posao jer Agencija bez čelne osobe ne može funkcionirati. Ravnatelj je jedini ovlašten potpisivati akte Agencije za elektroničke medije, uključujući i one financijske prirode, pa između odlaska starog i izbora novog ravnatelja ne smije proći više od 24 sata jer ako nema ravnatelja, Agencija staje. Ostajem pri svojoj ostavci i čekam da je Vlada proslijedi Saboru”, dodala je Mirjana Rakić.

4. POVJERENSTVO

U peteročlano Povjerenstvo Ministarstva kulture za poticanje književnog stvaralaštva, ministar Hasanbegović imenovao je i Tanju Belobrajdić, autoricu romana “Crni kaput”, inače bivšu suprugu zapovjednika vojnog zatvora Lora Tomislava Duića, pravomoćno osuđenog na osam godina zatvora zbog mučenja zatočenika u Lori. Belobrajdić je svjedočeći u sudskom procesu za zločine u Lori izjavila kako je često posjećivala supruga dok je bio na dužnosti i ustvrdila da nije nikoga mučio, već naprotiv brinuo o dobrobiti zatvorenika. Niz bivših zatočenika Lore, tvrdi međutim, da su posjeti Tanje Belobrajdić, tadašnje Duić zatvoru Lora bili više od običnih posjeta privržene supruge. Rasprave o njezinoj kontroverznoj ulozi u Lori razbuktale su se nakon što je 2015. objavila svoj roman prvijenac koji sadrži detaljne i eksplicitne opise mučenja ratnih zatočenika.

Iako na službenim stranicama Ministarstva kulture stoji da su članovi tog Povjerenstva uz Tanju Belobrajdić i Snježanu Šetka, Mate Maras, Dubravka Brezak Stamać i Julijana Matanović, dvije od ukupno pet navedenih članova potvrdilo je za Jutarnji list da više nisu u tome tijelu: Dubravka Brezak Stamać te književnica i profesorica na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Julijana Matanović.

5. HRVATSKI DRŽAVNI ARHIV

U svibnju ove godine ministar Zlatko Hasanbegović smijenio je s čela Hrvatskog državnog arhiva (HDA) ravnateljicu Vlatku Lemić, iako joj je mandat istjecao tek 2017. Lemić je široj javnosti poznata po tome što je pokušala raskinuti i javno raskrinkati protuzakonite ugovore o čuvanju arhivske građe sklopljene u vrijeme prethodne uprave između HDA i desetak privatnih tvrtki koji su tim tvrtkama osigurali zaradu od najmanje šezdesetak milijuna kuna u samo nekoliko godina. Ravnateljicu koja je i u mandatu Milanovićeve Vlade bila pod snažnim pritiscima interesnih lobija i njihovih političkih zaštitnika, Hasanbegović je ekspresno smijenio, a sporne ugovore s privatnim tvrtkama ostavio na snazi. Naši neslužbeni izvori tvrde da je na čelo HDA želio dovesti voditelja fototeke u HDA, inače svog prijatelja, Amira Obhođaša. Široj javnosti Obhođaš je postao poznat 2013. kad je na naslovnici časopisa Vojna povijest, koji je Ministarstvo kulture preporučilo srednjim školama kao korisnu literaturu, objavio fotografiju ustaškog zločinca Jure Francetića kao ilustraciju uz Obhođašev tekst o povijesti ustaških postrojbi. Bivši predsjednik Stjepan Mesić javno je zatražio povlačenje tog broja časopisa jer “zagađuje misaoni okoliš mladih generacija”. Čak i u Karamarkovom HDZ-u ocijenili su da je Obhođaš politički preradikalan za imenovanje na čelo državnog arhiva, pa se Hasanbegović morao zadovoljiti time da za v.d. ravnatelja te ustanove imenuje Marija Stipančevića, a Amira Ophođaša za njegova pomoćnika.

6. DRŽAVNI ARHIV OSIJEK

Potkraj ožujka ministar Hasanbegović za v.d. ravnatelja osječkog Državnog arhiva imenovao je višeg arhivista Dražena Kušena. Dotadašnji ravnatelj Srećko Bjedov smijenjen je nakon što je Visoki upravni sud pravomoćno presudio da ga je bivša ministrica kulture Andrea Zlatar-Violić protuzakonito imenovala na ravnateljsku dužnost. Hasanbegović je, prema ljetošnjem pisanju tjednika Nacional, Kušena počastio funkcijom za v.d. ravnatelja, nagrađujući ga za njegovo javno suprotstavljanje apelu kulturnjaka kojim je tražena njegova smjena s položaja ministra kulture. Kušen, prema pisanju istog tjednika, s još dvije arhivistice osječkog arhiva godinama “fušari” tako što je u osječkom arhivu za novčanu naknadu smještao arhivsku građu banaka i drugih privatnih tvrtki. Tu je praksu nastavio i nakon što mu je bivši ravnatelj osječkoga arhiva Stjepan Sršen 2010. izrekao pisanu opomenu i proglasio njegov honorarni posao sukobom interesa.

7. SMJENA SANJE RAVLIĆ

s mjesta hrvatske predstavnice u Eurimagesu, Fondu Vijeća Europe koji financijski pomaže europske filmske koprodukcije, razbjesnila je filmaše u Hrvatskoj. Sanja Ravlić nije imala ograničen mandat, a bila je iznimno uspješna jer su hrvatske filmske produkcije od 2010. otkad je predstavnica u Eurimagesu iz tog fonda povukla 3,3 milijuna eura, po čemu je hrvatska filmska produkcija među četiri najuspješnije produkcije u povlačenju sredstava iz tog fonda. Vijest da više nije hrvatska predstavnica u Eurimagesu, Ravlić je primila sredinom lipnja e-mailom, bez riječi obrazloženja. Na njezino mjesto Hasanbegović je imenovao montažera i profesora na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti Davora Švaića. Za razliku od Sanje Ravlić koja je učila na prestižnom BBC-ju, Švaić nema iskustva u poslovima povlačenja novca iz fondova.