OGORČENE PREHRAMBENE TVRTKE
'NAŠE INSTITUCIJE SU ZAKAZALE' Grčevito su tražili mjesto za stolom dok se odlučivalo o sudbini Agrokora, obratili se i Vladi, ali nije bilo odgovora
- AUTOR:
-
- 19.03.2017. u 10:25
Proteklih dana, dok su se održavali brojni sastanci između predstavnika banaka, vlasnika i Vlade, svoje mjesto za stolom grčevito su tražili i predstavnici prehrambene industrije. Među ostalim, kako se može saznati, obratili su se premijeru Andreju Plenkoviću i Sberbanku, vjerovniku Agrokora koji trenutačno vodi glavnu riječ u pregovorima. Međutim, na njihovo razočaranje, u Vladi nisu našli potrebnim da se posebno angažiraju oko položaja dobavljača. Nakon nekoliko dana, u petak navečer, dobili su pozitivan odgovor Sberbanka koji ih je obavijestio da će u idućih tjedan dana biti upriličen sastanak na kojem će se raspravljati o trenutačnom i budućem položaju dobavljača u poslovanju s Agrokorom.
- To što je od svih adresa kojima smo se obratili najviše interesa i razumijevanja pokazao Sberbank samo potvrđuje da on u cijelom procesu vodi glavnu riječ. Ali, pokazuje još nešto: da su hrvatske institucije u potpunosti zakazale - ocjenjuje, pomalo razočarano, čelnik jedne prehrambene kompanije.
Pritom ne misli samo na Vladu, nego prije svega na Hrvatsku gospodarsku komoru i Ministarstvo poljoprivrede.
Problemi s likvidnošću
Od HGK kako zbog same činjenice što toj instituciji plaćaju članarinu upravo da bi im olakšala uvjete poslovanje i zastupala njihove interese, tako i zbog toga što samo ona raspolaže potpunim informacijama za stvaranje cjelovite slike o tome što za domaću industriju znači poremećaj u lancu od proizvodnje do plasmana proizvoda. Tim prije što problem nije samo domaće tržište, nego i ono u susjednim zemljama. Ako Agrokorov prodajni lanac u Sloveniji, BiH i Srbiji trenutačno ima problema s likvidnošću, to znači da će hrvatski proizvođači dobro razmisliti hoće li im prodati robu, a u tom je slučaju stvoren i problem za hrvatski izvoz.
Osim od HGK, stječe se dojam da je uznemirena prehrambena branša više očekivala i od resornog ministra Tomislava Tolušića, ali i od ministrice gospodarstva i potpredsjednice Vlade Martine Dalić. No, očito je da su prioriteti drugačije postavljeni: svi očekuju da se oko Agrokora najprije dogovore vlasnici i vjerovnici, a tek u drugom koraku, kada se oformi krizni menadžment koji će voditi restrukturiranje kompanije, da se otvori pitanje svih drugih aktera, uključujući dobavljače. Taj pristup, međutim, za domaće proizvođače nije samo pogrešan, nego i duboko štetan.
- Nije u pitanju samo budućnost Agrokora, nego cijele domaće prehrambene industrije - ističe jedan od menadžera iz te branše koja se tek sprema za javno artikuliranje svojih interesa.
Najveći izvoznici
Analiza Ekonomskog instituta iz 2015. godine pokazuje da je prehrambena industrija peta najveća izvozna grana unutar prerađivačke industrije, s vrlo velikim utjecajem na ukupnu ekonomiju. Od ukupne hrvatske proizvodnje u sektoru prerade, prehrambena industrija realizira četvrtinu, odnosno 24 posto, a u njoj je petina radnih mjesta. Rezultati do kojih je došao znanstveni savjetnik Goran Butorac također pokazuju da povećanjem potražnje za prehrambenim proizvodima za milijun kuna, BDP Hrvatske raste za gotovo dva milijuna kuna, a broj zaposlenih povećava se za dvije osobe.
Kako bi se zaustavila negativna spirala nelikvidnosti za te kompanije, a time i dobar dio ekonomije, očito je da će morati brzo definirati model prema kojemu se će riješiti dospjeli dug i novi plasman robe.
Kao posebno sporni pritom se spominju određeni financijski aranžmani Agrokora s domaćim dobavljačima kao što su faktoring, mjenice i krediti koje su i sami uzimali da bi omogućili nastavak funkcioniranja sustava, makar i uz znatna kašnjenja s plaćanjem. Neovisno o tome tko će na kraju proći bolje ili lošije, očito je da ni dobavljači više ne žele biti nijemi kotačići u sustavu.
Apel iz Slovenije: Prehrambeni sektor je ostao najizloženiji
O temi Agrokora, točnije Mercatora, raspisali su se slovenski mediji koji ovih dana govore o sudbini slovenskih zaposlenika, ali i o mogućem vraćanju Mercatora u slovenske ruke.
Ljubljansko Delo u jučerašnjem komentaru navelo je da bi Slovenci trebali razmisliti prije nego što počnu slaviti financijske probleme Agrokora jer su u pitanju tisuće radnih mjesta, uključujući i ona u Sloveniji. Ako brod potone, više od 60.000 ljudi u regiji ostalo bi bez posla, a potencijalno bi se ugrozila i proizvodnja prehrambenih slovenskih proizvoda, piše Delo. Slovenska Mladina u petak je pak zatražila svoju vladu da vrati Mercator iz vlasništva Agrokora s obzirom na to da se radi o velikom poslodavcu, previše značajnom za slovensku prerađivačku industriju da ga se ostavi u rukama nestabilnog vlasnika. Zbog važnosti Mercatora za slovensku ekonomiju i tržište rada vlada je već davno trebala razmatrati situaciju u kojoj je Agrokor i pokazati da neće biti samo promatrač, ali se po dostupnim informacijama o tome u vladi još nije razgovaralo, ocijenili su iz Mladine.
- Upoznati smo s informacijama da se pokušava pronaći model za povećanje likvidnosti kako bi Agrokor uredno podmirivao svoje obveze. Očekujemo da se vlasnik kompanije i vjerovnici usuglase o svim bitnim aspektima važnima za poslovanje tvrtke - rekao je Zdravko Marić, ministar financija
- Vjerojatno je da će biti razumno prodati neku imovinu koja nije dio temeljnog poslovanja te istovremeno krenuti tražiti investitora s velikim iskustvom u industriji, koji bi bio prihvatljiv vjerovnicima i dioničarima. Sberbank je spreman biti Agrokorov savjetnik u toj potrazi - rekao je Maksima Poletaev, prvi zamjenik direktora Sberbanka.
Nema komentara:
Objavi komentar