srijeda, 19. rujna 2018.

ŠTO JE SOCIJALIZAM I ŠTO SOCIJALIZAM NIJE


Dorađeni tekst


VRATIMO NOVU POVIJEST TAMO GDJE NAS ONA ČEKA, NA VELIKOJ RASKRSNICI KOJA NAM TRASIRA NOVE PUTEVE CIVLIZACIJE PREMA BESKLASNOM DRUŠTVU I ČVRSTIM TEMELJIMA ZNANSTVENOG SOCIJALIZMA           

Srednjevjekovna Renesansa nagovijestila nam je početak kraja Feudalnog društva, i upalila  luč rađanja Kapitalističkog društva.
Dok je Građanska revolucija neovisnosti SAD-a 1766. zapalila svoju luč Novog povijesnog doba Zdravog Razuma, te, krenula s već začetim Prosvjetiteljstvom, i pojavom Marxovog KAPITALA 1867. godine k rađanju Pariske Komune iz 1871. godine
Dok je devetnaestom stoljeću pripao onaj jedinstveni povijesni procvat Znanstvenog Socijalizma, utemeljen na trima Marksovim stupovima:
1.Materjalističko shvaćanje historije,
2. Klasna borba ,
3. Ekonomski zakon Viška Vrijednosti,
 Time je  teoretski inauguriran početak kraja kapitalističkog sustava, i rađanje uvjeta za skori procvjat besklasno  humanističkog društva, kao i općeg buđenja nove civilizacijske epohe, usklađenih odnosa tehnološke kulture sa društvenom razmjenom, odnosno,  materijalnog i duhovnog izobilja za sav ljudski rod.
Drugim riječima, to bi bilo Socijalističko  društvo, koje se po zamisli triju njegovih teorijskih tvoraca Marksa, Engelsa i De Leona  ostvaruje civilnim putem izborne  glasovnice jedne znatne većine stvaralačkih masa, ujedinjene na svome  radnom mjestu u jedinstveni sindikat /Union/, vlastitu političku stranku, gdje se prethodno izbornog preuzimanja svih proizvodnih sredstava u svoje ruke vrše edukativne pripreme za taj temeljiti revolucionarni preokret, u kojem će, tog istog dana,  generalne i nad većinske  izbornosti proglasiti Socijalističku republiku besklasnog društva.

Ni manje ni više od toga.

No, kako međutim, ne bi došlo do nepoželjnog  miješanja društvenog rogovlja u istoj vreći, -kao što se kasnije i dogodilo, prvo je, možda, potrebno ustanoviti i potkrijepiti spoznajom : što Socijalizam nije:
Socijalizam nije državno vlasništvo.
Nije ni društveno uređenje na čijem tronu sjedi Lider., koji se tu popeo po amatematičkom principu reformstva 2+2= 5.
Ono što se upravo desilo početkom 20. stoljeća, – kad je Socijaldemokracija prošvercala suradnju Rada sa Kapitalom, i time udarila temelje jednoj reverzibilno povijesnoj epohi, kojom se  socijalističku revoluciju vraća za stoljeća unatrag.
Upravo je tako pripao 2o. stoljeću onaj zlokobni povijesni hir  najvećeg evolutivnog regresa koje se ikad zbilo u cjelokupnoj  više milenijskoj povijesti klasnog društva.
Uslijedio je razdor između  tadašnjih progresivnih snaga, i njihova odcjepljenja na Revolucionare  Prve Internacionale i Reformiste Druge Internacionale. (Vidi Flashlight on Amsterdam Congress, 1904. Rapport by Roza Luxemburg and Daniel De Leon) Izbio je Prvi svjetski osvajački rat.   -Potonji Reformatori ubrzo prelaze u aktivne suradnike  junkerske vladajuće Njemačke. Guše Spartakosku socijalističku revoluciju 1918. u njenom samome začetku . Pridobivaju tadašnjeg markstičkog primata Lenina na svoju stranu.  Odvode ga  iz Svicarskog egsila na čelo Ruske Otobarske Revolucije, te za uzvrat, sam Lenin potpisuje  onaj notorni i  bezuvjetni Brest-Litovski mir, koji je i onako, za junkerskog agresora bio posve izgubljen.
Tome slijedi lančana reakcija pojave Treće Internacionale, 1921.goine  kojom se proglašava ona najveća sociološka farsa: Socijalizma kao prve faze Komunizma, kojom Lenin predaje novi Sovjetski ustroj u ruke birokratskoj kasti Staljinizma;  iz čega slijedi indirektno rađanje Nazifašizma.  Kao i sve što iz toga proizlazi- do dana današnjih: prijetnjom općeg potopa čovječanstva, pažljivo manevriran od strane Liberalne demokracije.
Uključujući time mogući kraj civilizacije, kao i same sebe !  

Ovim se pozivlju sve napredne snage na njihovo ujedinjenje - van nacionalnih, vjerskih i ideoloških okvira  - u jedan međunarodni politički pokret, zasnovan na temeljima Znanstvenog Socijalizma Marksa, Engelsa i De Leona.


sevmajkus@gmail.com

Dobro došao prilog Vašeg komentara 

Severino Majkus

Nema komentara:

Objavi komentar