nedjelja, 2. prosinca 2018.

STRAŠNA DJECA NOVOG VIJEKA

"STRAŠNA DJECA NOVOG VIJEKA"

NAJVEĆA ZVIJEZDA SAJMA KNJIGE Peter Sloterdijk: "Središnji problem Zapada je cinizam, a Istoka - laž"


Prva asocijacija na Hrvate su ljudi odjeveni u dresovima na crveno - bijele kockice. To je prva pomisao. Znamo naravno za jednu nevjerojatnu žensku osobu koja vas u svijetu predstavlja kao predsjednica, kazao je cinički Sloterdijk * Djela Danila Kiša sam rado čitao, tada je još postojao srpsko-hrvatski jezik i smatrao sam da je to jezik jedne sjajne, značajne književnosti u Europi. A danas hrvatski jezik poput djeteta sam hoda ulicom, izgubivši brata ili sestru
Izbjegnuvši individualne intervjue za pojedine redakcije, najveća zvijezda pulskog Sajma knjige Peter Sloterdijk, njemački filozof, autor svjetskog filozofskog bestselera "Kritika ciničkog uma", tu je obavezu večeras objedinio u konferenciju za novinare u Kavani Mozart Doma HB-a.
Razgovor s novinarima prethodio je promociji hrvatskog prijevoda njegove knjige "Strašna djeca novog vijeka" u Crvenom salonu, u društvu s izdavačem Ivanom Sršenom iz Sandorfa.
- S gledišta Zapadne Europe Hrvatsku kao naciju obavija jedan  veo tajnovitosti, jedna tajna.  Hrvatska kultura nije toliko poznata u zapadnoj Europi odnosno samo se sporadično i fragmentarno participira. Prva asocijacija na Hrvate su ljudi odjeveni u dresovima na crveno - bijele kockice. To je prva pomisao. Znamo naravno za jednu nevjerojatnu žensku osobu koja vas u svijetu predstavlja kao predsjednica, odgovorio je, ne bez cinizma, Sloterdijk na pitanje kako Hrvatska danas  kotira u  kulturno filozofskim europskim krugovima, kako izgledamo izvana.
- Hrvatsku možemo zamisliti kao, kako bi Grci rekli, "otok blaženih", svi su znali da egzistira, ali nitko nije znao kako izgleda. Za Europu ste jedan neistraženi ili jedan nepotpuno istraženi teritorij. Znamo da je Hrvatska dio jugoslavenske tragedije; činjenica postojanja hrvatske države povezana je s dramom, s obratom povijesne tendencije. Sjećam se, kad sam ja upoznao ovaj dio Europe; upoznao sam se s, između ostalog, djelima Danila Kiša koja sam rado čitao. Tada je još postojao srpsko-hrvatski jezik i smatrao sam da je to jezik jedne sjajne, značajne književnosti u Europi. A danas hrvatski jezik poput djeteta sam hoda ulicom, izgubivši brata ili sestru, ja sam onda kao teoretičar na neki način zabrinut zbog toga, kazao je Sloterdijk, s jasnim (i) političkim stavom.
Glavna teza kultne "Kritike ciničkog uma", objavljene prije 36 godina, jest da je cinizam dominantan  odnos prema zbilji na Zapadu, a na pitanje koliko se i da li se uopće promjenila situacija do danas i ima li neku konkurenciju, Sloterdijk je ponovio tezu jednog njemačkog filozofa i fizičara da je središnji moralni problem Zapada cinizam, a središnji problem Istoka - laž. Nakon pokreta dadaizma koji je bio opaka satira protiv stvarnosti, najciničnijijim spisom u 20. stoljeću i vrhuncem cinizma u povijesti svijeta bio je tekst koji je 1917., u Finskoj napisao Lenjin , "Država i revolucija", odnosno čuvena rečenica da se moramo nadati da će zapadna civilizacija do te mjere demoralizirati da će višegodišnji rat između nacija prerasti u građanski rat. To je bila ideja iz koje je proizišla Oktobarska revolucija koja u stvarnosti nije bila revolucija, već se, nastavio je Sloterdijk, radilo o jednom puču manjeg razmjera ili smjeni straže, smjeni u kojoj su lojalni zamjenjeni ciničnim vojnicima, a stvarna  revolucija se dogodila zapravo 1922., s nastankom Sovjetskog saveza, u kojem je prevladavala laž kao najvažniji instrument vladavine na Istoku. To vrijedi i za razdoblje Staljina i za razdoblje Lenjina, koji nisu zastupali otvorenu već prikrivenu laž. Nisu si mogli priuštiti da otvoreno lažu, a i to je cinizam. Kad usporedimo to s današnjom situacijom, Donald Trump zagovornik je otvorene laži, za razliku od Putina koji je možda najsjajniji nasljednik prikrivene laži. Putin nikad niie dopustio da njegova maska padne za razliku od Trumpa koji smatra da se ne isplati ni nositi masku i da može otvoreno lagati.
Povijest kopiladi počinje s Vilim I (poznat i kao Vilim Kopile) koji je 1066. osvojio Englesku, spojivši njenu povijest s poviješću kontinenta. Već tad je počela nova era u kojoj  su ilegalna djeca počela  tražiti legitimitet dobrog podrijetla, motiv da potječu od dobrih roditelja postaje pokretačka snaga u našoj kulturi posljednjih tisuću godina, što se vidi u gotovo svakoj Shakespeareovoj drami- imate neko kopile koje će posegnuti ili uzurpirati moć, ili se javlja rivalstvo između legitimnog i vanbračnog sina ili kćerke. Taj se bastardizam proširio Europom i obilježio modernu do današnjih dana. I uzrok svakog nacionalizma je to da onaj koji nema (plemenito) podrijetlo želi za sebe konstruirati neku vrstu legitmiteta. Nijemci kao nacija nisu postojali prije 19. stoljeća. I nacije su na neki način kopilad ili ilegitimna konstrukcija. Amerika je par exellance bastardna nacija, sastavljena od ljudi iz svih dijelova svijeta,a sebe smatra izabranicom ili najvažnijom nacijom. U povijesti ideja je to možda sretna okolnost, da istina izađe na vidjelo jer u Americi upravo imamo ljude koji su potpuno debilni, a na vlasti su.  Takvu je poziciju preuzeo konkretno jedan bastard, a sve je to davno  opjevao Shakespear, zaključio je svoje skoro jednosatno obraćanje novinarima Peter Sloterdijk 71- godišnji filozof, već tri desetljeća vjerojatno najoriginalniji i najugledniji kontinentalni mislilac. (Zoran ANGELESKI)

Nema komentara:

Objavi komentar