nedjelja, 2. prosinca 2018.

"ZLO"


EIRÍKUR ÖRN NORDDAHL: Nacistu je najveća uvreda kad ga nazoveš - nacistom


Norddahl: Zadnjih 20 godina u Europi jako smo zaboravili na opasnosti i sve veći rast ekstremne desnice (Tanja Draškić Savić)

Htio sam da čitatelj, kad pročita ovaj roman, ne doživi nekakvu vrstu etičke katarze, nego da se, kad zatvori knjigu, osjeća pomalo prljavo, kazao je Norddahl
Islandski romanopisac, pjesnik i prevoditelj Eiríkur Örn Norddahl (Reykyavik, 1978.) govorio je preksinoć na pulskom Sajmu knjige o svom višestruko nagrađivanim romanom "Zlo" o zabrinjavajućem rastu i jačanju ekstremne desnice, ali i obavezi pisca da se odrekne pristranosti.
Romanom "Zlo" stekao je međunarodnu afirmaciju, a Der Spiegel je objavio da je "napisao okrutnu, ponekad okrutno komičnu knjigu o tome kako ideologija i povijest prodiru u najintimnije sfere". Glavni likovi romana su Agnes i Omar. Agnes je druga generacija Židova iz Litve, obuzeta je holokaustom, piše diplomski rad o populizmu i ekstremnoj desnici. Njezin dečko Omar, lingvist nezaposlen od islandske financijske krize, pretpostavlja da ga je Agnes zavoljela, no ne zna da Agnes možda nešto osjeća i za Arnora, obrazovanog neonacista, desničarskog aktivista i doktoranda povijesti.
Životna opsesija
No, priča je krenula u ljeto 1941. godine kad je pola stanovnika malenog litvanskog grada Jurbarkasa poklano u ozbiljnoj šumi. Dvojica Agnesinih pradjedova sudjelovala su u masakru: jedan je upucao drugoga, a tri generacije poslije Agnes stradanje Židova pretvara u svoju životnu opsesiju.
Na pitanje o današnjem zaboravljanju holokausta i jačanju ekstremne desnice, autor je odgovorio: "Čini mi se da smo zadnjih 20-ak godina u Europi zaboravili na opasnosti ekstremne desnice i da svake godine zaboravljamo još više, dok ekstremna desnica dobiva sve veću i veću podršku. Ono što sam ja htio postići ovim romanom jest to da on bude u neku ruku neugodan; znači da čitatelj, kad pročita ovaj roman, ne doživi nekakvu vrstu etičke katarze, nego da se, kad zatvori knjigu, osjeća pomalo prljavo".
Ako se zlo ponovno dogodi, dodao je, nećemo se moći pozvati na neznanje; reći "nismo znali". Takav izgovor nije bio uvjerljiv čak ni 30-ih godina u Njemačkoj, da eto ljudi nisu znali da se Židovi sustavno proganjaju.
Nisam rasist
- Moderni nacist ne želi da ga nazovete nacistom, najveća mu je uvreda nazvati ga nacistom. Takav će političar uvijek reći: "Nisam rasist, ja ne želim holokaust, ali…". To je ta logika. Uvijek je tu neka potraga za alibijem. Ako imate vođu, ne želite da on bude kao Adolf Hitler, što manje arijevski, to bolje. Imate tako političara Yiannopolousa koji je homoseksualac i oženjen za crnca ali je, eto, desničar. Kako on može biti nacist ako puši crni ku.ac, nasmijao je pisac publiku.
- Pisac se mora odnositi prema vlastitim jednako kao prema tuđim idejama. U redu je biti pristran kao čovjek, ali se autor mora odreći te pristranosti. U pisanju je važno riješiti se vlastitih predrasuda i unaprijed formiranih stavova, istaknuo je Norddahl.
Na pitanje Andree Matoševića koji su sporni "drugi" na Islandu, pisac je kazao: "Uvijek su to uglavnom imigranti, iako ih na Islandu ne vidimo toliko često. Taj 'drugi' je žena, ili transseksualac, homoseksualac. S druge strne, imamo čitava poluizolirana društva Poljaka, Litvanaca, društva koju su na neki način samodostatna i o kojima mi ne želimo ništa znati. Ne želimo znati koliko zarađuju, kakvi su njihovi problemi. To su ljudi koji nisu prvom planu, oni nemaju svoj glas, nisu prisutni u medijima. Očekujem da će se kroz 10 do 15 godina sve više takvih ljudi početi raditi u medijima i početi pisati, i važno je da im ta vrata postanu otvorena, kako bismo čuli njihove priče, zaključio je nagrađivani islandski pisac, ispraćen dugim aplauzom publike. (Zoran ANGELESKI

****************************************************************************
ZLO KAO BALKANSKO, SREDNJE ISTOČNO. ZLO KAO RUSKO I  AMERIČKO.
BESRAMNO KAO KLASNO ZLO JEDNE CIVILIZACIJE 21. STOLJEĆA !

Nema komentara:

Objavi komentar