Najkorumpiranija vlada u povijesti Hrvatske otišla je u povijest. Ne ponovilo se
***************************************************************************************************************
ŠEF HDZ-a Andrej Plenković započeo je mandat na čelu vlade 19. listopada 2016. godine. Vlada je tada, kao i danas, brojala 20 ministarstava. Do danas je 15 ljudi smijenjeno iz vlade, 35 ljudi bilo je na čelu ministarstava, dok je ukupnih rošada na čelu ministarstava bilo 38. Naime, neki ministri poput Tomislava Čorića, Marka Pavića i Lovre Kuščevića su usred mandata mijenjali resore.
Politička korupcija: 33 prebjega zastupnika, 15 smjena ministara, 38 rošada na čelu ministarstava
Kao što je u ovom sazivu sabora bilo najviše prebjega, i to 33 zastupnika koji su promijenili stranačke klubove, tako je Plenković od osamostaljenja Hrvatske najviše rotirao ministre unutar mandata. Količina otkrivenih afera vezanih uz pojedine ministre te sumnji u političku korupciju oko preslagivanja vlade i većine u saboru dovela je HDZ-ovca Plenkovića na sam vrh najgorih hrvatska vlada kada govorimo o korupcijskim aferama.
Mostovi Orepić, Šprlje, Dobrović i Kovačić morali su otići da se sačuva ministar Zoran Marić te poslovi oko preuzimanja Agrokora. Pavo Barišić bio je opterećen aferama, a i danas bi bio ministar da nije bilo preslagivanja vlade zbog odlaska Mosta.
Martina Dalić otišla je da bi spasila fotelju premijera kad je Index otkrio da je upravo Plenković bio šef skupine Borg. Lovro Kuščević, Goran Marić, Tomislav Tolušić i Milan Kujundžić morali su otići nakon što je postalo jasno da ne mogu objasniti svoju pozamašnu imovinu. O imovini Damira Krstičevića još će biti riječi, no opterećen aferama koje su otkrivali novinari morao je otići nakon još dvije pogibije pilota Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Da nije bilo medija i novinara, svi ovi ministri bili bi i danas okosnica vlasti Andreja Plenkovića.
Imali su samo jedan strateški cilj: Izgurati do kraja i stvoriti uvjete za još jedan mandat
"Ova vlada ispunila je sve strateške ciljeve", rekao je premijer Plenković objašnjavajući raspuštanje sabora. Na koje je ciljeve vlade mislio Plenković, barem ako se usporede s nikad održanim obećanjima, nije posve jasno. No, s obzirom na to da je Plenković bio najuspješniji u očuvanju vlasti ne libeći se koalirati s USKOK-ovim optuženicima Milanom Bandićem i Tomislavom Sauvhom, može se reći da je strateški cilj ostanka na vlasti ispunjen. Izgurali su mandat do kraja i stvorili su najbolju situaciju za sljedeće izbore, odnosno ponovno osvajanje vlasti. S kim će koalirati ne bi li u tome i uspjeli, Plenkoviću neće biti ni malo bitno. Bitna je samo vlast.
No, krenimo redom.
Vlaho Orepić, Slaven Dobrović, Ivan Kovačić, Ante Šprlje (19. listopada 2016. - 27. travnja 2017.)
Andrej Plenković razriješio je ministra unutarnjih poslova Vlaha Orepića, ministra pravosuđa Antu Šprlju i ministra zaštite okoliša Slavena Dobrovića jer su na sjednici vlade MOST-ovi ministri glasali protiv ministra financija Zdravka Marića. Naime, oporba je zbog afere Agrokor tražila ostavku ministra Marića.
"Molim tajnicu da pripremi odluku o razrješenju tri Mostova ministra", rekao je taj dan Plenković. Ministar uprave Ivan Kovačić nije bio taj dan na vladi te nije glasao, no pridružio se stavu da Marić mora otići. Razriješen je dan kasnije. Zahvaljujući preslagivanju u saboru, Marić će preživjeti pokušaj smjene, a mostovci će izaći iz vladajuće koalicije.
Onih koji su bili protiv izglasavanja nepovjerenja Mariću bilo je 75, a za nepovjerenje ministru bilo je njih također 75. Za propast izglasavanja nepovjerenja Mariću bio je zaslužan glas USKOK-ovog optuženika Tomislava Sauche.
Zbog činjenica da je bio direktor u Agrokoru i da je znao sve razmjere krize u toj tvrtki, kao i zbog kredita HBOR-a tvrtkama koje su tada bile u vlasništvu Ivice Todorića, Zdravko Marić u nijednoj državi Europske unije ne bi mogao biti ne samo ministar financija nego ni blizu ikakve vlasti.
Plenković ga je odlučio zaštititi pa i nakon što je kroz Aferu Hotmail dokazano da su javnosti uskraćene vrlo bitne informacije o Mariću kad se glasalo o njegovoj smjeni. Podsjetimo da je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa odlučilo kako su aktualni ministar financija Zdravko Marić i bivša potpredsjednica vlade Martina Dalić "povrijedili načelo obnašanja javne dužnosti u slučaju Agrokor". Narodski rečeno, Povjerenstvo je utvrdilo da su članovi vlade lagali javnosti kada su donosili jedan od najvažnijih zakona u modernoj Hrvatskoj.
Za izgovorene laži i muljanja, kako je već poznato, nisu predviđene nikakve kazne, no vladi su sada izbijeni iz ruke argumenti kako je oko Agrokora sve bilo čisto jer "nitko ništa nije našao sporno". Ta odluka i pokušaj ispitivanja samog Plenkovića od Povjerenstva dovela je i do pravnog rata vlade i Povjerenstva.
Pavo Barišić (19. listopada 2016. - 9. lipnja 2017.)
Plenkoviću za smjenu ministra znanosti Pave Barišića nije bio dovoljan prosvjed oko 20 tisuća ljudi koji su na ulicama Zagreba, Rijeke, Splita, Osijeka i drugih gradova tražili nastavak kurikularne reforme, stručne ljude na čelu reforme školstva i u skladu s tim zahtjevom i odlazak Barišića s mjesta ministra. Smjena se tražila od prvog dana formiranja vlade, Barišićevu kratku ministarku karijeru pratile su i teške optužbe za plagijat, no Plenković je bio uporan u obrani.
Kritike prema Barišiću bile su usmjerene zbog sustavnog gušenja reforme obrazovanja, ultrakonzervativne uzurpacije obrazovnog sustava, etičke degradacije, zbog pokušaja donošenja Lex Borasa i eksploatacije sustava za osobne interese.
HNS je uvjetovao svoj ulazak u vladu smjenom Pave Barišića. On sam je tvrdio kako nije smijenjen, nego "razriješen u koalicijskom preslagivanju".
Davor Ivo Stier (19. listopada 2016. - 19. lipnja 2017.)
Jedini ljudi koji su napustili Plenkovićevu vladu a da se pritom njihova imena nisu vezivala uz korupcijske i ostale afere su Davor Ivo Stier i Marija Pejčinović Burić.
"Službeno sam danas podnio ostavku na ovu funkciju kako bih mogao preuzeti novu dužnost u Saboru te se puno snažnije posvetiti stranačkom radu kao politički tajnik HDZ-a, što iziskuje puno više vremena na terenu nego što sam mogao na čelu Ministarstva", objavio je Stier u lipnju 2017. godine. U pozadini njegove ostavke bilo je preslagivanje vlade i koalicija s HNS-om. Podsjetimo, najgori preljub u povijesti hrvatske politike dogodio se 7. lipnja 2017. godine kada je Središnji odbor HNS-a velikom većinom glasova izglasao potporu koaliciji s HDZ-om.
Bilo je to prilično glatko izglasavanje nečega od ljudi koji su se samo nekoliko dana prije grozili ikakvih veza s HDZ-om. Ivan Vrdoljak, predsjednik HNS-a, bio je, primjerice, autor neduhovite dosjetke o Titanic-vladi, kako je zvao koaliciju HDZ-a i Mosta. Samo koji tjedan prije HNS je bio kolovođa izglasavanja nepovjerenja ministru Zdravku Mariću.
Isti taj Vrdoljak se gnušao ikakvih povezivanja s HDZ-om. Štoviše, one koji su HNS povezivali s Plenkovićevom strankom nije se libio zvati lažljivcima.
Martina Dalić (19. listopada 2016. - 14. svibnja 2018.)
Onog trenutka kada je slijedom objavljenih mailova na Indexu postalo jasno da je upravo Andrej Plenković šef skupine Borg, odnosno kada je veliki dio javnosti od šefa HDZ-a tražio i njegov odlazak, premijer je prihvatio ostavku potpredsjednice vlade Martine Dalić. Aferu takvih razmjera ne bi preživjela ni jedna vlada Europske unije, no uz pomoć prebjega u saboru, Plenković je i nakon ove afere nastavio vladati Hrvatskom kao da se ništa nije dogodilo.
Podsjetimo, portal Index prvi put je objavio i dokazao kako su Ante Ramljak, inače budući povjerenik vlade za Agrokor, i Tomislav Matić kao predstavnici tada male, nepoznate konzultantske tvrtke Texo Management, Matko Maravić i Tonći Korunić kao predstavnici InterCapitala, Branimir Bricelj iz tvrtke Altera Corporate Finance, Odvjetničko društvo Šavorić i partneri te Zoran Besak iz Zadruge za etično financiranje (ZEF) bili članovi neformalne vladine radne skupine za analizu stanja u Agrokoru, kao i da je iz te skupine proizašao Lex Agrokor. Odnosno da riječ o piscima Lex Agrokora.
Bilo je to u suprotnosti s ranijom izjavom Martine Dalić kako je "ona sama pisala zakon" i da je autorica Lex Agrokora. Iz mailova koje smo objavili postalo je jasno da Lex Agrokor nije donesen u uobičajenoj proceduri te, što je još bitnije, dokazali smo laž da ljudi koji su pisali Lex Agrokor nisu bili za to i plaćeni. Objasnili smo proces ulaska savjetnika Alix Partnersa u Agrokor te niz laži, kako Plenkovića tako i Dalić.
Premijer Andrej Plenković tvrdio je da mu nije poslan "ni jedan e-mail", kao i da se "ne osjeća odgovornim", no kada smo objavili članak iz kojeg je bilo vidljivo da je mail upućen njegovoj savjetnici Dubravki Vlašić Pleše na službenu vladinu mail adresu, svega nekoliko sati prije usvajanja Lexa Agrokora na vladi, Plenković je odlučio žrtvovati Dalić kako bi spasio sebe.
Dokazali smo tada da je u Hrvatskoj i dalje dominantan tzv. ortački tip kapitalizma, u kojem je razmjer poslovnog uspjeha u ovisnosti s ortačkim odnosima predstavnika privatnih tvrtki i političara na vlasti. Afera Hotmail dokazala je i da Hrvatska nije normalna država jer bi u svakoj uređenijoj zemlji vlada pala, dok bi premijer i ministri odgovarali za godinu dana laži o "spašavanju" Agrokora.
Lovro Kuščević (19. listopada 2016. - 9. srpnja 2019.)
U srpnju prošle godine, pritisnut aferama, ministar Lovro Kuščević podnio je ostavku premijeru Andreju Plenkoviću, a ovaj ju je prihvatio.
Afera koja će dovesti do njegove smjene počela je objavom Indexovog teksta 17. svibnja ove godine. Otkrili smo tada tajnu oazu u bračkoj uvali Griška u kojoj, kako smo saznali, ministar voli uživati.
Formalni vlasnik luksuznog imanja je Ivica Žuvić, brat supruge Lovre Kuščevića, ministra uprave, no nema nikakve sumnje da je česti korisnik tog imanja, a prema nekim indicijama i prikriveni vlasnik, sad već bivši ministar i bivši politički tajnik vladajuće stranke.
Nakon tog teksta afere su počele pljuštati jedna za drugom. Portal Telegram otkrio je da ministar uprave kuću nije upisao u katastar, a potom je uslijedio cijeli niz novih afera s Lovrom Kuščevićem u središtu.
Tako je Index, među ostalim, istražujući Kuščevića, otkrio da je do četiri parcele, koje će se kasnije pokazati vrlo vrijednima, dobio istoga dana, 13. studenoga 2003. godine, dvjema identičnim presudama Ivane Domić, bivše predsjednice supetarskog suda protiv koje se godinama vodi sudski postupak baš zbog sličnih spornih presuda donesenih između 1995. i 2004. godine.
Bio je to novi detalj u aferama Lovre Kuščevića koje su se razgranale na sve strane - od njegovih kuća i POS-ovih stanova njemu bliskih ljudi, do poslovnih poteza njegovih partnera i članova obitelji - gdje god su novinari zagrebali, iskočilo bi nekoliko afera. Plenković ga je, baš kao Martinu Dalić, tjednima uporno branio relativizirajući otkrića. No naposljetku je prihvatio njegovu ostavku.
Goran Marić (19. listopada 2016. - 16. srpnja 2019.)
"Ovo je zadnji ugovor koji sam potpisao. Nisam u stanju prihvatiti neviđeni udar na sebe i svoju obitelj. Nisam više dostupan jer sam vratio mobitel", rekao je 16. srpnja prošle godine ministar državne imovine Goran Marić i tako podnio ostavku koja je i prihvaćena.
Index je prije toga, naime, otkrio da ministar državne imovine izvrsno gospodari imovinom, ali samo svojom. Kući u Živogošću uspio je udvostručiti površinu, ali njena vrijednost ostala je ista. Ministar je skrivao i prihode od iznajmljivanja te kuće turistima.
Index je uz to otkrio i da je poslovnim akrobacijama u suradnji s bivšom tvrtkom i franjevcima uspio sina smjestiti u stan vrijedan 2,5 milijuna kuna. Podsjetimo i kako je Svetimir Marić, brat ministra Marića, prvo imenovan za člana Uprave u tvrtki Tehnički servisi željezničkih vozila, a nakon što je informacija došla u medije, morao je dati ostavku na tu dužnost.
Osim o Marićevom bratu, pisalo se i o njegovom šogoru Miri Juriću koji je nedavno dobio posao u HŽ-u. Index je otkrio i da su franjevac Željko Tolić i Goran Marić, tada saborski zastupnik HDZ-a te predsjednik Odbora za financiranje i državni proračun, u četiri oka dogovorili da Marić osigura obnovu dijela samostana Majke Božje Lurdske u Zagrebu kako bi se otvorio studentski dom, a franjevci će zauzvrat tvrtki njegove supruge Marijane prodati stan u Zvonimirovoj ulici u centru Zagreba.
Informaciju nam je potvrdio franjevac Tolić u telefonskom razgovoru u posebnom osvrtu koji nam je poslao kao reakciju na članak kojim smo otvorili Aferu Marićevi stanovi. Nakon toga objavili smo i dokaz da je Marić lagao o obnovi franjevačkog studentskog doma te konstatirali da poslije svega Marić više jednostavno ne može biti ministar s obzirom na to da je lagao javnosti o vlastitoj korupcijskoj aferi.
Na koncu smo otkrili i muljažu s apartmanom u Biogradu koji je Marićeva supruga otkupila od bivše vlastite tvrtke koja je umiješana i u priču sa stanom od 2,5 milijuna kuna pa se s pravom postavilo pitanje odakle Mariću novac s obzirom na to da je bio jedan od najbogatijih ministara u vladi.
Marija Pejčinović Burić (19. lipnja 2017. - 19. srpnja 2019.) Nada Murganić, Tomislav Tolušić, Gabrijela Žalac (19. listopada 2016 - 19. srpnja 2019.)
Marija Pejčinović Burić, kao što smo već napisali, jedina je uz Stiera koja je otišla iz vlade a da razlog nisu bile korupcijske afere. No, to ne vrijedi i za Nadu Murganić, Tomislava Tolušića te Gabrijelu Žalac, koji su otišli zbog još jednog aferaškog preslagivanja u vladi za mandata Andreja Plenkovića.
"Kao mandatar i onaj koji odlučuje, procijenili smo da u ovim političkim okolnostima, jednoj opterećujućoj slici za vladu, ova osvježenja su bila nužna", rekao je Plenković objašnjavajući odlazak i smjenu ova tri ministra.
Nada Murganić bila je na čelu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalu politiku, a prve zahtjeve za smjenu imala je već na početku mandata oko skandalozne definicije kako bračni par bez djece nije obitelj. Vrhunac je bila njena izjava: "To vam je tako u braku." Naime, resorna ministrica tim je riječima komentirala optužbe za zlostavljanje Mare Tomašević protiv svog supruga Alojza Tomaševića, tada člana HDZ-a i Požeško-slavonskog župana. Murganić su često optuživali i za nestručni, nesavjestan i površan rad. Poklone za potrebite dijelila je u privatnom katoličkom vrtiću, što je izazvalo pažnju i istragu Europske komisije jer su bili financirani iz EU fondova.
Tajnik u Ministarstvu demografije Marin Strmota podnio je ostavku usred konferencije za novinare, na kojoj je bila nazočna Murganić, smatrajući kako ono što radi njeno Ministarstvo nije ozbiljno. Uslijedio je slučaj obiteljskog zločina na Pagu. Plenković se na kraju ipak odlučio nje riješiti.
Gabrijela Žalac aferama je obilježila svoje mandat u vladi. Samo prošle godine se pričalo o njoj jer je prvo autom udarila djevojčicu u Vinkovcima, da bi se onda otkrilo kako je vozila iako joj je vozačka dozvola istekla 2016. godine. Potom je u njenom dvorištu snimljen luksuzni Mercedes, a objašnjenja što takav auto tamo radi bila su sve, samo ne uvjerljiva. Bilo je i otvorenih sumnji u namještanje natječaja.
Žalac je, kao i Murganić, iskoristila pravo 6 plus 6. Iako su bile smijenjene, šest mjeseci su dobivale punu plaću, a onda još šest mjeseci pola plaće.
Tomislav Tolušić još je jedan ministar koji nije do kraja uspio objasniti svoju imovinu, a u imovinsku karticu svjesno je upisivao nižu vrijednost stanova, zbog čega ga je na kraju i kaznilo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa.
Tolušić je cijelu svoju profesionalnu karijeru vezao za politiku i državnu službu. Krenuo je kao vježbenik u Uredu državne uprave, a 13 godina kasnije postao je ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u vladi Tihomira Oreškovića te na kraju zamjenik Andreja Plenkovića u vladi.
Iako cijelo vrijeme na državnoj plaći, Tolušić danas ima stan u Zagrebu, novoizgrađenu kuću u Virovitici, ekskluzivnu roštiljarnicu od 120 kvadrata, a mogao si je priuštiti i vjenčanje na skupom imanju u Istri, istom onom na kojem su slavlja održali Maja Šuput i Vedran Ćorluka. Posebno je zanimljiva Tolušićeva 2017. godina u kojoj kupuje stan u Zagrebu od 83 kvadrata, zemljište u Virovitici na kojem će izgraditi kuću, novi Passat vrijedan 200 tisuća kuna te ima raskošno vjenčanje u Istri. Ministar, naime, nikad nije prijavio ušteđevinu.
Milan Kujundžić (19. listopada 2016. - 27. siječnja 2020.)
Krajem siječnja ove godine premijer Plenković razriješio je dužnosti ministra zdravstva Milana Kujundžića. Smjena je uslijedila kao rezultat nekretninskih afera koje Kujundžić nije znao objasniti.
Rekao je da je kriv zbog pogrešnog ispunjavanja imovinske kartice, no da se radi o "nomotehničkim pogreškama" te da u sadržajnom smislu nije ništa pogriješio. Afere je nazvao "orkestriranim napadom interesnih skupina". Rekao je i kako se "boji jedino Boga".
Nakon njegove smjene Županijsko državno odvjetništvo zatražilo je dokument o imenovanju likvidatora Zidnog vrta d.o.o., bivše tvrtke supruge smijenjenog ministra Milana Kujundžića. Naime, likvidator te tvrtke bio Jure Marušić, jedan od financijera političke kampanje Milana Kujundžića. Marušićeva tvrtka Mar Delta 2014. je donirala Kujundžića u predsjedničkoj kampanji s 10.000 kuna. Godinu kasnije Jure Marušić imenovan je za likvidatora tvrtke Kujundžićeve supruge.
Isto tako, Državno odvjetništvo, USKOK i policija nedavno su pokrenuli izvide vezane uz bivšeg ministra Milana Kujundžića te za KB Dubrava, u kojem je Kujundžić bio ravnatelj u dva mandata.
Izvidi su započeli neposredno prije Kujundžićeve smjene, i to na osnovi medijskih napisa o njegovoj imovinskoj kartici, odnosno o načinu stjecanja nekoliko nekretnina. Neslužbeno doznajemo da se najviše pozornosti pridaje kući na Markuševcu, u kojoj žive supružnici Kujundžić, zbog činjenice da su kuću kupili od tvrtke Zidni vrt, koja je bila u vlasništvu Tatjane Kujundžić.
Damir Krstičević (19. listopada 2016. - 14. svibnja 2020.)
Ministar obrane Damir Krstičević podnio je ostavku nakon pada vojnog školskog aviona u kojem su poginula dva pripadnika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva kod mjesta Biljane Donje pokraj Zadra. No, stvarni razlog bio je pozamašan niz afera.
Najveći skandal MORH-a pod Krstičevićevim vodstvom je propali pokušaj kupovine borbenih aviona.
Krstičević je s velikom pompom ušao u ovaj projekt, Plenkovićeva vlada ga je proglasila strateškim, raspisan je i međunarodni natječaj, no sve je na kraju završilo potpunim fijaskom, i to ponajviše zahvaljujući upravo Krstičeviću.
Podsjetimo, MORH je na natječaju odlučio borbene avione kupiti od Izraela. U pitanju su bili američki F-16 avioni s nadograđenom izraelskom tehnologijom, stariji od 30 godina. Krstičević ih je predstavio kao najbolju opciju, iako su mnogi stručnjaci upozoravali na to da je riječ o letećim kantama.
Cijela se stvar pretvorila u jednu od najvećih blamaža Plenkovićeve vlade, a situacija je toliko eskalirala da su Krstičević i Plenković zamalo odveli Hrvatsku u diplomatski sukob s SAD-om, najmoćnijom državom svijeta. Ministar obrane i premijer su se tada zapetljali u svoje laži koje je Index detaljno pobrojao.
O Krstičevićevoj ostavci spekuliralo se u siječnju ove godine nakon što je u imovinskoj kartici naveo da njegova vikendica pokraj Šibenika vrijedi dvaput manje nego kad ju je kupio, što su otkrile Index Istrage.
Nejasno je i što se zbiva sa zagrebačkim nekretninama obitelji Krstičević.
Prema donedavnoj verziji imovinske kartice, u glavnom su gradu imali dva stana površine 160,55 i 111,01 metar kvadratni. Uvid u zemljišne knjige otkriva sasvim drugačije podatke. Na adresi na kojoj mu je prijavljeno prebivalište ministar ima dva stana - jednosobni i četverosobni površina 50,01 i 112,52 kvadrata. Ostavka Krstičevića bila je predmet spekuliranja i krajem siječnja kada se u Zlarinskom kanalu srušio helikopter Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, pri čemu su poginula dva pilota.
U MORH-u su tvrdili kako je taj helikopter bio "tehnički najbolji", sa samo 500 sati leta, dok su u njemu bili iskusan pilot, nastavnik letenja s 2500 sati leta, i drugi pilot, nagrađivani pripadnik HRZ-a s više od 1000 sati leta. Index je otkrio i da je MORH svojedobno zataškao da je na jednoj vojnoj vježbi ozlijeđeno osam vojnika.
Na poligonu Crvena zemlja pokraj Knina jedna se Patria prevrnula, a osam vojnika i dočasnika je ozlijeđeno. Oklopnjak je uništen. Ministarstvo obrane, koje u mandatu Damira Krstičevića ne propušta nijednu priliku da se pohvali, skoro godinu dana nije informiralo javnost o tom incidentu. U studenome 2019. je otkriveno kako je u Hrvatskoj vojsci izbio novi skandal. Naime, trojica pilota Hrvatskog ratnog zrakoplovstva iz vojne baze u Zemuniku pod istragom su civilne i vojne policije, doznao je Dnevnik Nove TV.
Trojica pilota su iz vojne baze u Zemuniku helikopterom prevezla glavnog dobavljača kojeg policija povezuje s ilegalnim tržištem oružja. Kako bi dobavljaču prikrili trag, obukli su ga u odoru vojnog pilota. U pretragama njihovih kuća pronađena je veća količina oružja pa su udaljeni iz letačke službe.
Tu je i priča kada su vojnici iz zrakoplovne baze u Divuljama u ožujku nakon obuke vojnim helikopterom otišli u krivolov na vepra na Dinari.
Protiv pripadnika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva koji su to napravili podignuta je optužnica, ali možda najzanimljivije u cijeloj priči jest to što Ministarstvo obrane o tome uopće nije obavijestilo javnost, što je zapravo uobičajena praksa Krstičevićeva Ministarstva. No najveća afera jesu poslovi njegove bivše tvrtke s državom i državnim tvrtkama. Naravno riječ je o KING ICT-u, odnosno M SAN-u.
Nema komentara:
Objavi komentar