DVOJE LJUDI
JEDINI HRVATI KOJI ZNAJU ŠTO JE U TAJNOJ SOBI 'To što smo vidjeli odredit će budućnost Europe'
BRUXELLES - Ulazak u sobu može se usporediti s ulaskom u neku prostoriju banke gdje ti donose tajni sadržaj iz trezora ili jedini primjerak stare knjige u vatikanskoj knjižnici. Prije dolaska, morao sam pročitati više od 15 stranica obvezatnih sigurnosnih uputa te potvrditi kako sam ih primio na znanje.
Ovo su riječi Davora Škrleca, zastupnika ORaH-a u Europskom parlamentu. On je drugi Hrvat koji je imao pravo pristupa famoznim pregovaračkim dokumentima Transatlantskog sporazuma o trgovini i investicijama (TTIP) između SAD-a i Europske unije. U veljači je završen osmi krug pregovora o kojima govori čitava Europa zabrinuta za svoju sutrašnjicu, doduše, ne i Hrvatska - nama je očito važnije što će biti s bistom Josipa Broza Tita iz Ureda predsjednice na Pantovčaku, pišeSlobodna Dalmacija.Službenici su vrlo susretljivi, ali obvezno je ostavljanje mobitela i svih elektroničkih uređaja u posebnom ormaru. Nakon što je službenica izašla iz prostorije te provjerila s kolegama jesu li ispoštovani svi sigurnosni protokoli, i meni je dopušten ulazak u prostoriju u njezinoj pratnji... Jedino mi je žao što nisam završio tečaj brzog čitanja. Kad si već u sobi, prestaje svako uzbuđenje, osim osjećaja sličnog onom na ispitu, znaš da vrijeme curi, a još nisi riješio niti pola zadataka. Ali, vrijedi, jer ti dokumenti odredit će budućnost više od 500 milijuna ljudu u EU-u...
Prije Škrleca, u “tajnoj sobi” Europskog parlamenta bila je i SDP-ova Biljana Borzan, članica Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata. Kaže da se osjećala kao da je “usred špijunskog filma”.
“Imala sam točno dva sata tijekom kojih je uz mene sjedio sigurnosni službenik. Iako se čini dugo, radi se o preko 2000 stranica teksta. Moguće je voditi bilješke, na posebnom papiru preko kojeg je utisnuto ime zastupnika, tako da se u slučaju curenja zna izvor”, prisjeća se Borzan.
Da bi TTIP zaživio, moraju ga izglasati Europski parlament i Europsko vijeće, koje će odlučivati konsenzusom, dakle, ako jedan jedini nacionalni parlament naredi svojem premijeru da ne podrži sporazum, on neće proći, pojašnjava Borzan. Procjenjuje se da bi realizacija sporazuma “podigla” europsko gospodarstvo za 119 milijardi eura godišnje, a američko za 95 milijardi eura, no to ne umanjuje podozrenje u EU-u.
Borzan će, kao članica službene delegacije Europskog parlamenta, od 15. do 20. ožujka boraviti u Washingtonu.
- Ima li hrvatska javnost razloga strahovati da će TTIP rezultirati smanjenjem standarda sigurnosti hrane i zaštite okoliša, od GMO-a, do hormona rasta u hrani i pesticida? - pitamo eurozastupnicu.
- Dokumenti koje sam vidjela su ohrabrujući po tom pitanju, iako se radilo o 100-tinjak od ukupno 2000 stranica. Za GMO, hormone, pesticide i klor u hrani Komisiji sam postavila pismena pitanja i dobila odgovore koje se daju svesti pod “nema razloga za strah”. To stoji crno na bijelo u dokumentu koju potpisuju povjerenici Europske komisije i ja ih držim za riječ. Ako ta obećanja prekrše, neću poduprijeti TTIP!
I ona je uvjerena kako silna konspiracija samo hrani atmosferu podozrenja.
- Naravno da je tolika tajnost kontraproduktivna. Uz ovakvu razinu paranoje i dezinformacija, čak i ako završni tekst TTIP-a bude krajnje pozitivan za našu stranu, građane će biti u to teško uvjeriti. Komunikacija s javnošću od samog je početka loše odrađena, kao da se Europska komisija nadala da će sve proći “ispod radara”.
- Nas 751 zastupnik predstavlja pola milijarde građana i na kraju moramo glasati o sporazumu. Usprkos tome, mjesecima smo morali pritiskati Komisiju da nam se omogući uvid u ispregovarane dokumente!
Škrlec upozorava da je najvažnije održati postojeće europske standarde u zaštiti kvalitete hrane i drugih proizvoda:
“Sporazum mora ići isključivo u korist građana, a ne korporacijskih interesa. Kad govorim o standardima zaštite, mislim na različite standarde u uporabi pesticida u uzgoju voća i povrća kod nas i u SAD-u, isto je i s lijekovima i kozmetikom, a potrebno je regulirati i druge razlike jer, primjerice, u SAD-u se ne cijeni toliko geografsko podrijetlo hrane kao u Europi”.
Kao zastupnika koji dolazi iz redova Zelenih/ESS-a Škrleca posebno brine – GMO.
“Ovaj sporazum je putovnica za put GMO sjemena u Europu! Ne smijemo dopustiti da američke kompanije u Europi mogu vršiti autorizaciju GMO sjemena. Tada bismo dobili europsku proizvodnju američkog GMO-a na tlu EU-a, koji na taj način može legalno ući u prehrambeni ciklus građana EU-a”, upozorava Škrlec, a prenosiSlobodna Dalmacija.
Nema komentara:
Objavi komentar