KOMENTAR JUTARNJEG LISTA
Hrvatska mora samo ove, 2015. godine, inozemstvu platiti glavnice i kamata u iznosu od nevjerojatnih gotovo sto milijardi kuna
Nakon što se u prvom desetljeću novog milenija intenzivno zaduživala, za Hrvatsku dolazi vrijeme kada dugove mora početi vraćati.
Na znatno povećanu otplatu hrvatskog državnog duga nedavno je u “Aktualnom osvrtu” Instituta za javne financije upozorio dr. Anto Bajo, dok je guverner Boris Vujčić na konferenciji Tržišta novca u Opatiji u četvrtak, 7. svibnja, pokazao kako se državni dug sada već povećava sam od sebe, poput grude snijega koja se kotrlja niz brijeg.
No, tablice iz “Biltena” Hrvatske narodne banke otkrivaju još dramatičniju sliku. Dok hrvatskoj Vladi prosječno svake godine sve do 2025. dospijeva otplata više od 18,8 milijardi kuna, cijela Hrvatska mora samo ove, 2015. godine, inozemstvu platiti glavnice i kamata nevjerojatnih gotovo sto milijardi kuna!
Prema statistici DZS-a i Eurostata, napisao je dr. Anto Bajo 21. travnja, dug opće hrvatske države na kraju 2014. bio je 279,6 milijardi kuna, što je činilo 85 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), no ubuduće mu treba dodati i oko 22,8 milijardi kuna jamstava javnim poduzećima te oko 5,8 mlrd. kn obveza Zagrebačkog holdinga.
Za gotovo polovicu porasta javnoga ili državnog duga u zadnje četiri godine, međutim, kako je pokazala HNB-ova analiza, odgovoran je “efekt grude snijega”. Kada je kamata na dug veća od stope rasta BDP-a, a dug je narastao gotovo do iznosa BDP-a, onda se on sa svakim novim refinanciranjem samo povećava. Ta se pojava naziva i Ponzijeva shema, “posudi od Pavla da vratiš Marku”, i tako do bankrota.
Ukupni dug zemlje inozemstvu, prema podacima HNB-a, dosegnuo je na kraju prošle godine 108,4 posto BDP-a i za njegovo bi jednokratno vraćanje bila potrebna sva zarada od 28 mjeseci prosječnog izvoza robe i usluga. Za usporedbu, bruto međunarodne (devizne) pričuve zemlje “pokrivaju” uvoz od osam mjeseci.
“Tako velike potrebe za novim zaduživanjem radi otplata dospjelih obveza (država) Hrvatska nije imala sve od stjecanja neovisnosti”, upozorio je dr. Anto Bajo, dok samo kamata na dug opće države od 11,5 milijardi kuna na godinu odnosi Hrvatskoj čak 3,4 posto BDP-a. Toliki bi trebao biti rast BDP-a za uredno servisiranje samo javnoga duga. A BDP, kao što znamo, zadnjih sedam godina uopće ne raste nego pada.
Da bi zaustavila rast javnog duga, Hrvatska bi do kraja 2017. morala akumulirati primarni proračunski suficit veći od 7 posto BDP-a ili oko 25 milijardi kuna. Trenutne projekcije, međutim, govore da bi do tada mogla akumulirati deficit od oko 10 milijardi kuna. I bez porasta kamata u svijetu, dakle, Vlada propada u rupu od 35 milijardi kuna. No, podaci o otplati inozemnoga duga cijele zemlje (svih dužnika, od države, preko banaka do poduzeća) još su porazniji
Nema komentara:
Objavi komentar