TakoMOST PROTIV HDZ-a Hoće li ekipa Bože Petrova još jednom sve iznenaditi i pretvoriti Sabor u mjesto donošenja stvarnih odluka?
Kada je na izborima osvojio 19 mandata, Most je iznenadio sve živo, ali i sebe
Kada je na izborima osvojio 19 mandata, Most je iznenadio sve živo u Hrvatskoj što ima interes za politiku, ali su šokirali i sami sebe. Nakon tri mjeseca od izbora otvara se pitanje hoće li svojom politikom, ili naprosto stjecajem okolnosti (što će biti prije), još jednom sve iznenaditi i postati politički faktor koji će ojačati ulogu Sabora i bitno promijeniti odnose između pojedinih poluga vlasti. Drugo je pitanje je li HDZ s Mostom prvi put dobio koalicijskog partnera, i to bitno manjeg od sebe, koji će mu biti korektiv.
U osamnaest godina, koliko je bio na vlasti, HDZ je u pravilu progutao stranke koje su s njim ušle u savez i nikad, bez obzira na to koliko zabludio u nekim segmentima svoje politike, nije imao korektiv u zemlji. Devedesetih je tu ulogu imala međunarodna zajednica koja nam je preko UN-a neprestano prijetila sankcijama, a kasnije je to bila EU. HDZ je u cijeloj svojoj povijesti povlačio ručnu jedino onda kada je izvana na to bio primoran. Tako je bilo zbog politike prema BiH, povratka i položaja Srba, revizije postupaka za ratne zločine, suradnje s Haaškim sudom, obračunom s korupcijom... Tek s pojavom Mosta HDZ je prvi put doživio da se mora povući jer to traži partner koji sjedi s njim za istim stolom u Vladi i Saboru.
Stranačka stega
Snagu koju crpi iz činjenice da bez podrške njihovih 15 zastupnika Vlada nema većinu i da joj ne može proći ni jedan zakon, Most je pokazao već na startu.Tihomiru Oreškoviću kao premijeru i ministrima koje je predložio podršku je dalo 14 zastupnika Mosta, a Ivan Lovrinović je glasao protiv. Dakle, od prvog dana se zna da u Klubu zastupnika Mosta nema stege, i može se dogoditi da će se u nekim situacijama Vlada tražiti podršku i biti primorana ići u kompromis sa svakim od njih ponaosob. Komentirajući Lovrinovićevu uskratu podrške Vladi čelnik Mosta Božo Petrov je kazao da u Mostu zastupnici ne moraju po principu stranačke stege podizati ruku i za stvari s kojima se ne slažu.
Par dana kasnije Petrov je isti stav primijenio prema Tomislavu Karamarku koji je čvrsto stajao iza ministra branitelja Mije Crnoje. Petrov je odmah kazao da najavljeni registar izdajnika nikad ne može proći pored Mosta, a kada su na vidjelo počele izlaziti Crnojine afere, uporno je tražio njegovu smjenu, sve dok je nije dobio. Kako će se odrediti prema ministru kulture Zlatku Hasanbegoviću, za sada ne pokazuje.
No, da Most želi biti utjecajan u vlasti, pa i tamo gdje nema nikakve formalne ovlasti, Petrov je pokazao na slučaju ravnatelja Sigurnosno-obavještajne agencijeDragana Lozančića. Nakon što je postalo jasno da je pitanje dana kada će predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović pokrenuti proceduru Lozančićeve smjene, Petrov se odvažio i otišao kod njega u SOA-u. O tome je obavijestio javnost i usto rekao da ne vidi razlog za smjenu šefa tajne službe, osobito ne prije nego se ispitaju sve optužbe i prijepori. Paralelno s tim, Kako su i najavili, Mostovi zastupnici nisu podržali bojkot HDZ-a u izboru Ranka Ostojića iz SDP-a za predsjednika saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. - Most traži da se Odbor što hitnije konstituira na način da se izabere predsjednik Odbora, što je pravo koje pripada najvećoj opozicijskoj stranci... U ovom trenutku je u pitanju nacionalna sigurnost zemlje i to nam mora biti apsolutni prioritet - kazala je ovoga tjedna Mostova Ines Strenja Linić u saborskoj raspravi i zaključila da bi Lozančića prije razrješenja morao saslušati Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.
Pet mišljenja
U tri tjedna, koliko imamo novu Vladu, ovo su već četiri situacije u kojima Most ne slijedi politiku HDZ-a nego provodi svoju i primorava većeg partnera da se korigira. Spomenutim slučajevima valja još dodati i Zakon o sportu kojemu su dali podršku.
No, postaje li Most zbog toga svjetla točka koja će Sabor iz Vladine glasajuće mašine transformirati u mjesto u kojemu će se formirati politike i donositi odluke? I može li Most zatezati uzde HDZ-u? Razgovarali smo s pet osoba, četiri iskusna političara i uglednim politologom, svima smo postavili ista pitanja i dobili potpuno različite odgovore.
Tako osnivačica i donedavna predsjednica ORaH-a Mirela Holy u Mostu ne vidi ništa pozitivno. Za nju su oni sklepana ekipa koja je građanima ubila nadu da je moguća alternativa. Jedan od političara s najduljim stažem, bivši SDP-ovac Slavko Linić kaže da će Sabor ojačati tek u trenutku kada počne stvarati propise, dok dojučerašnji savjetnik predsjednice za ustavna pitanja i jedan od osnivača HDZ-a,Vladimir Šeks, kaže kako je moguće da razvoj događaja ode u pravcu da ojača parlament u odnosu prema izvršnoj vlasti, dok bi odnosi između Mosta i HDZ-a mogli eliminirati automatizam iz donošenja odluka. Prof. Nenad Zakošek ukazuje na Vijeće za suradnju između Domoljubne koalicije i Mosta kao izvaninstitucionalnog tijela koje će voditi sadržajnu politiku. Prof. Zakošek se pribojava da bi Vijeće s takvom ulogom moglo smanjiti utjecaj Sabora. Govoreći o ulozi Mosta, predsjednik Sabora u prošlom mandatu Josip Leko kaže da demokracija podrazumijeva jačanje institucija, a on ne vidi, barem za sada, da Most svojim djelovanjem to čini.
Težak sporazum
Budući da je Most vrlo heterogena skupina koju je prilično teško definirati, ispada logično da naši sugovornici, od kojih svatko gleda iz drugog kuta, potpuno različito doživljavaju Most, procjenjuju njegove poteze i prognoziraju ulogu koju će zauzeti u stvaranju novije političke povijesti. “Sada se prvi put vidi što znači težak koalicijski sporazum. Imamo dvije složene grupacije koje moraju uvažavati jedna drugu, a to nije jednostavno”, kaže Linić, dodajući da sada imamo priliku vidjeti dogovore oko kadrovskih rješenja koji su dugotrajni i složeni. Linić, međutim, u tome ne vidi problem jer tu neće biti samovolje jedne strane, nego će se dolaziti do kvalitetnijih rješenja. O tome kakav će Most ostaviti trag u parlamentu, Linić prognozira da se u Saboru neće rušiti zakoni, ali će zato procedura njihovog donošenja u Vladi biti dugotrajnija i složenija. Činjenicu da će se svaki zakon iznova morati osiguravati podrška 15 zastupnika Mosta ne doživljava kao nešto zbog čega bi Sabor postao važniji, niti misli da će se u njega preseliti proces kreiranja politika. “Parlament će ojačati tek onda kada će se u njemu početi pisati zakoni. Sve do toga trenutka njegova se uloga i pozicija prema Vladi neće promjeniti”, smatra Linić.
Mirela Holy koja neuspjeh na izborima može u velikoj mjeri zahvaliti uspjehu Mosta prema kojem su se okrenuli njeni birači, kaže da smo s Mostom dobili mačka u vreći. “Oni su sklepana ekipa, rezultat projekta. Način na koji su nastupali i dobivali prostor u medijima prije izbora nije slučajan. Oni su povezani s vrlo konzervativnim klerikalnim miljeom i kapitalom vezanim za tu ideju”, uvjerena je Holy po kojoj postoji opasnost da će se Most utopiti u HDZ-u. “Uspjeh im je došao prenaglo i nisu konzistentni. Sada polako postaju toga svjesni i panično pokušavaju stvoriti distancu u odnosu na HDZ”, kaže bivša predsjednica ORaH-a. Može li se dogoditi da, makar i slučajno, upravo zato što nisu homogena skupina i teško je predvidjeti njihove reakcije, povećaju važnost i utjecaj kada im dođu pojedini prijedlozi izvršne vlasti Saboru? Holy odgovara negativno. “U njihovom klubu ne postižu se dogovori. Njihovi zastupnici još nisu pohvatali osnovne konce o tome kako funkcioniraju stvari u politici, kako funkcioniraju odbori. Nitko od njih ni o čemu nije informiran”, kaže Holy. Po njoj bi za Hrvatsku umjesto koalicije koju imamo bilo jako dobro iskustvo manjinske vlade. Uvjerena je da je Most napravio veliku pogrešku što je ušao u koaliciju s HDZ-om i što je ušao u Vladu. “Trebali su odrediti projekte na kojima će inzistirati i iz Sabora kontrolirati njihovu provedbu. Jer, kada se jednom uđe u Vladu, to znači da su se počele saditi tikve s vragom i sada više nema mogućnosti kontrole”, kaže naša sugovornica, uz napomenu da bi podrška manjinskoj vladi podrazumijevala da Most ima plan i program, što nema.
Puki instrument
Šeks na aktualnu situaciju gleda s više optimizma i kaže kako je moguće da razvoj događaja krene u pravcu da odnosi koji postoje nakon izbora donesu kreativnu snagu i jačanje parlamenta prema izvršnoj vlasti. “Sabor je jedino 90-ih godina imao jaču ulogu nego što je to sada. Tada je bio i superioran u odnosu na Vladu i imao je svoj politički ‘ja’. Česte su bile konfrontacije s Vladom i tu je čak morao arbitrirati predsjednik Republike Franjo Tuđman”, podsjeća Šeks. No, nakon 2000. godine i promjene Ustava iz polupredsjedničkog u parlamentarni egzekutiva je prešla u Vladu, a parlament je postao puki instrument, a nikakav kreativni faktor. Sveo se, kaže Šeks, na to da je politička većina samo potvrđivala odluke koje je donijela Vlada. Ona ih je kreirala, a Sabor potvrđivao. “Faktični položaj iz Ustava da Vlada odgovara parlamentu pretvorio se u obrnutu sliku. Ali, konstalacija odnosa između Mosta i HDZ-a mogla bi eliminirati automatizam kod donošenja odluka”, kaže Šeks. Na pitanje kakve mogu biti posljedice toga što Most nije jedinstven, odgovara da su tu ljudi koji se prije izbora nisu ni poznavali, a bili su uvjereni da misle isto. “To je poznati fenomen iz psihologije kada ljudi vjeruju kako o sadržaju pojedinog pojma drugi misli jednako kao i on, a zapravo je u zabludi. Drugi misli pod istim pojmom nešto sasvim drugo”, kaže Šeks i pojašnjava da je Most kao svoj strateški cilj navodio reforme, ali je svatko imao različitu viziju kako ih provesti.
Proračunski test
Za razliku od svih drugih sugovornika, Nenad Zakošek s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu za početak se ne slaže da je Sabor puka glasačka mašina i tvrdi da je sve ovisilo o okolnostima. “Kao vanjski član Odbora za Ustav osobno sam svjedočio da su se u Saboru kreirale određene politike, konkretno ustavne promjene, i da ih je Vlada prihvaćala”, kaže Zakošek, kojega brine Vijeće za suradnju između Mosta i Domoljubne koalicije. “To je izvaninstitucionalno tijelo, a vodit će sadržajne politike i to bi moglo smanjiti utjecaj Sabora. Sve ovisi o odnosima unutar koalicije”, smatra Zakošek.
Za razliku od njega, Linić ne vidi nikakav posebni problem u Vijeću za suradnju između Mosta i Domoljubne koalicije i podsjeća da su i dosadašnje koalicije imale koordinacije na kojima se dogovarala kadrovska politika. “U posljednjoj Vladi to nije bilo potrebno jer je stranka koja je davala ministra davala i ostali kadar u ministarstvu. No u Račanovoj koaliciji, ako je ministar dolazio iz SDP-a, zamjenik mu je bio iz HSLS-a ili HSS-a, i tu se moralo dogovarati. Posebno je to bilo izraženo kod nadzornih odbora”, kaže Linić i dodaje da je uvijek jedna stranka bila jaka. Govoreći o Klubu zastupnika Mosta, Linić ima zadršku jer tek treba vidjeti kako će funkcionirati kada pred njih dođu konkretna zakonska rješenja. Tada će se, kaže, pokazati jesu li homogeni ili nisu, a najveći ispit bit će proračun.
Bivši predsjednik Sabora Josip Leko dosad nije vidio nikakve pozitivne pomake koje bi donio Most. “Demokracija je jačanje institucija, a ne stranaka ili pojedinaca. A iz dosadašnjeg djelovanja Mosta to nisam uočio”, kaže Leko. Na pitanje doživljava li najavu Mosta da će, suprotno stavu HDZ-a, podržati izbor Ranka Ostojića za predsjednika saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost kao korektiv HDZ-a, Leko samo konstatira da su u slučaju Ostojića vladajući pali ispod standarda za koje je mislio da ih nitko neće rušiti. “Politička i moralna je obaveza da se poštuje izbor oporbene stranke. To je čak i zakonska obaveza i mjerilo vrijednosti parlamentarnih odnosa”, kaže Leko. O inzistiranju Mosta da se smijeni Crnoju kaže da je to znak da su se vremena promijenila i da Hrvatska 2016. godine više ne podnosi ono što je podnosila 90-ih i da sada traži nove standarde. Leko ne aplaudira Mostu ni po pitanju smjene šefa tajne službe Lozančića. “Pitanje je zanimljivo s više aspekata, a o njemu ne mogu govoriti jer nemam podataka. Nema ih nitko od saborskih zastupnika. Ako je riječ o povjerenju koje je predsjednica izgubila, onda mora objasniti zašto. Predsjednica predstavlja narod i mora mu objasniti zašto je ravnatelj SOA-e izgubio njezino povjerenje. Uostalom, pitanje supotpisa nije tehničko potpisivanje papira, već podrazumijeva suradnju između nje i premijera”, kaže Leko, napominjući da će na pitanje je li Most korektiv HDZ-u odgovor stići kada se vidi kako će glasati i hoće li tražiti da se u Saboru raspravi razrješenje ravnatelja SOA-e.
Dok Leko ostavlja otvorenim da se tek pri odlučivanju vidi koliko je Most korektiv svome koalicijskom partneru, Holy navodi da je njihov stav u slučaju Crnoja, Lozančić, te u odnosu na registar izdajnika, tek gašenje vatre. “Oni puste da se nešto dogodi, a kada vide otpor medija i određenih dijelova društva, onda reagiraju sa zadrškom. Ali to ne proizlazi iz njihova političkog stava i uvjerenje, nego funkcioniraju kao ovce izgubljene u svemiru”, oštra je Holy koja kaže da se Most isto tako ponašao u pregovorima - neodlučno i nesigurno, te da su jako veliki kalkulanti. “A takva politika dugoročno ne može dati rezultate”, zaključuje bivša predsjednica ORaH-a.
Prema Liniću, tek treba vidjeti hoće li Most biti korektiv većem koalicijskom partneru i kaže da je to pitanje imaju li dovoljno ruku. “Ali u koaliciji se nešto mora i odrađivati, a za to treba kompromis. Korektiv znači da će se nešto mijenjati, ali ostati zajedno. Paraliza nije korektiv, kao što to nije ni kadrovska politika koja je pitanje tko je jači. Kada se dođe do zakona, onda će se vidjeti kakva je uloga Mosta u vladajućoj koaliciji”, kaže Linić.
Apsolutna moć
Zakošek ih vidi kao mogući korektiv utoliko što imaju ucjenjivački potencijal. “Ova Vlada je u većoj mjeri nesposobna za odlučivanje nego što je to bila Milanovićeva koja je odustajala od reformi čak i onda kada su im se protivili referendumi koji nisu bili uspješni”, smatra Zakošek.
“Ovaj proces može biti katarzičan jer se kroz njega mogu iznjedriti neke nove vrijednosti. Koalicijskim partnerima treba više strpljenja, a veći više ne može progurati svoje mišljenje. To je nova politička pojavnost jer je do sada, ako se radilo o desnoj koaliciji, apsolutnu prevagu imao HDZ i u njegovim je rukama bila apsolutna moć”, kaže Vladimir Šeks, navodeći kako je HDZ sada prvi put u situaciji da mora ozbiljno razgovarati s koalicijskim partnerima.
***********************************************************************************
Komentar ovog bloga
Komentar ovog bloga
Komentaturu se ovdje s pravom upučuju primjedbe da se na razna pitanja ne može uvijek sijati ista pamet. No, također stoji da niti jedan komentar ne mora biti uvijek u pravu, kao da vjerojatno to i nije. Ne ulazeći pri tome u njihovu pozadinsku narav, sve dotle dok iza sadržaja njihovih misaonih rečenica stoje brojne isčitanosti koji proizlaze iz utemeljenih činjenica- takvi komentari, barem, možda, ipak stiću pravo na neki javni prostor. Tim više ako služe izazovima suprotnim stavovima.
Tako,iza "VELIKE ANALIZE" gornjih komentara,možda, stoji i pravo da budu opovrgnuti,i ogoličeni, sve dotle dok svaki od njih predstavlja jedan napukli šav našeg balkanskog društvenog ruha, koji napokon doživljava salto mortale svoga srednjevjekovnog prsnuća u nebeske visine neizvjesnih ishoda.
Nama , koji tome pridonosimo svojom uspavanom pametošću, kao da još samo predstoji jedan dublji i što dulji hrkanac.
www.severinomajkus.com
Nema komentara:
Objavi komentar