'Plenković podupire Ukrajinu koja se bori protiv Rusije, a Rusi ovdje zagađenjem iz svoje rafinerije teroriziraju 60 tisuća stanovnika!'
- AUTOR:
-
- Boris Orešić
OBJAVLJENO:
- 11.12.2016. u 12:31
Ovaj se put nećemo zadovoljiti mrvicama i mazanjem očiju i nećemo dopustiti da politika nastavi ignorirati naše aktivnosti – zaključuje Dalibor Vašarević iz Slavonskoga Broda, jedan od glavnih organizatora svih dosadašnjih desetak prosvjeda koji su se od 2009. do danas u tom gradu dogodili zbog alarmantnog zagađenja zraka čiji je glavni uzročnik rafinerija nafte koja se nalazi na bosanskohercegovačkoj stani Save na udaljenosti od samo nekoliko stotina metara zračne linije. Posljednji i dosad najveći prosvjed, koji je okupio oko 5000 građana, održan je 24. studenoga, a iz razgovora s njegovim organizatorima jasno je da strpljenja imaju sve manje. Od države traže da pokrene rješavanje njihova gorućeg problema. A to čak nije ni teška gospodarska situacija i nezaposlenost zbog čega su mnogi zadnjih godina svoju životnu sreću krenuli tražiti na nekim drugim mjestima. Ovo je bitka za čisto zdravlje. Jer sve je više pokazatelja da je onečišćenje glavni krivac za brojne slučajeve kardiovaskularnih i malignih bolesti. A tko želi živjeti na mjestu gdje ima daleko veće šanse da oboli...
U želji da se nešto napokon poduzme ujedinilo se nekoliko udruga i građanskih inicijativa. Vašarevićevi najbliži suradnici su lideri građanske inicijative “Brođani za Brod” Mladen Sudar, inženjer strojarstva, i Hrvoje Gačić, diplomirani ekonomist. Sva trojica su, kažu, roditelji i stoga im nije svejedno kakav zrak udišu njihova djeca. I ne žele se, poput tisuća svojih istomišljenika, miriti s činjenicom da je zbog nesnosnog smrada sumpora, prozore bolje držati zatvorenima.
Puna podrška vlasti
“Danas se ne osjeti smrad jer puše hladni vjetar sa sjevera. Ali to su rijetki dani”, govori Peter Tot Đerđ, najiskusniji brodski eko-aktivist, predsjednik udruge Eko Integral iz koje su i potekle i druge građanske inicijative poput Vašarevićeve “Kada ako ne sad... Brođani, ne dajte da vas truju”, koje su popularnost stekle zahvaljujući društvenim mrežama preko kojih se među nekoliko desetaka tisuća sljedbenika brzo šire informacije i svijest da odgađanjem rješenja problem postaje sve veći. Udruge građana uživaju punu podršku gradskih i županijskih vlasti. Ovaj prosinac, čini se, u Slavonskom Brodu neće proći samo u znaku božićnih radosti jer za samo koji dan istječe rok od 14 dana koji su prosvjednici dali Vladi da održi sastanak u Slavonskom Brodu s predstavnicima grada i županije, kao i članovima civilnog sektora i da utvrde korake djelovanja.
“Država već osam godina ovo pitanje prepušta Ministarstvu zaštite okoliša koje je utvrdilo da u Slavonskom Brodu smrdi. U redu, znamo da smrdi. Sada je na potezu Vlada jer je riječ o narušavanju suvereniteta Republike Hrvatske i zdravlja njezinih građana, ujedno i građana Europske unije”, ističe Sudar i iznosi podatak kako je Slavonski Brod najveći od svih gradova koji se nalaze na samoj vanjskoj granici EU.
Na samu granicu, odnosno rijeku Savu i Brod, kako se danas zove nekadašnji Bosanski Brod u kojem je i ta nesretna rafinerija, iz svog ureda gleda i dugogodišnji slavonskobrodski gradonačelnik Mirko Duspara koji također ne krije svoju ogorčenost ponašanjem državnih vlasti pa podsjeća kako se od 2009., kad je na tu temu s državnim vrhom održao prvi sastanak, promijenilo pet premijera i isto toliko ministara zaštite okoliša. Rezultat – bijedan. A on i njegovi najbliži suradnici su u međuvremenu podosta naučili o ekologiju pa kao iz rukava sipa podatke, a na stolu mu stoji desetak podebljih knjiga uvezanih materijala s brojnih sastanaka.
“Nedugo nakon što je rafinerija pokrenula proizvodnju, u siječnju 2009. počeo se osjećati smrad sumporovodika pa smo tražili sastanak s tadašnjom ministricom okoliša Marinom Matulović-Dropulić. Mjesecima smo se natezali dok nam nisu osigurali mjernu stanicu za praćenje kvalitete zraka. Organizirali smo peticiju i premijeru Ivi Sanaderu odnijeli 17.800 potpisa. Mjerenje je otkrilo zabrinjavajuće podatke o koncentracijama sumporovodika i lebdećih čestica znatno većima od dozvoljene. Do danas smo raznim institucijama poslali oko 260 dopisa, održali desetke sastanaka s predstavnicima hrvatskih institucija, Republike Srpske, Bosne i Hercegovine, Europske unije, ekoloških organizacija, stranaka... Dobivali smo razna obećanja od ministara koji su poslije tvrdili da su nemoćni. Jednom prilikom je jedan hrvatski ministar bio u Bosanskom Brodu gdje su ga uvjeravali kako kod njih nema nikakva zagađenja da bi se kasnije uspostavilo da nemaju ni mjernu stanicu za praćenje kvalitete zraka”, kaže Duspara. Prema njegovim riječima, Hrvatska kao članica EU ima daleko rigoroznije standarde kvalitete zraka od BiH. Lokalne vlasti u Bosanskom Brodu, dodaje, nemaju po pitanju Rafinerije nikakve ovlasti, nego glavnu riječ vodi predsjednik RS Milorad Dodik s kojim se jednom prilikom zbog toga sastao tadašnji hrvatski predsjednik Ivo Josipović. I sve je ostalo po starom. Zagađenje je sve veće.
Obećanja
Čak su, kaže Duspara, u Slavonski Brod došli i predstavnici Rafinerije Brod čiji je vlasnik ruski Zarubežnjeft, te su obećali da će ugraditi uređaje za odsumporavanje te da će ići u plinofikaciju. Naime, danas kao pogonsko gorivo koriste istu rusku naftu koju i prerađuju i koja je puna sumpora, a plin bi se mogli lako dovesti s hrvatske strane iz Slavonskoga Broda.
Načelnik Broda Ilija Jovičić je prilikom nedavnog posjeta Slavonskom Brodu kazao kako dijele isti problem te da se nada da će se rafinerija modernizirati. No, moćnoj ruskoj tvrtki koja zapošljava oko tisuću radnika nitko se na bosanskoj strani očito ne usudi postavljati ikakve uvjete.
Kaznena prijava
“Političari su poznati po tome da stalno nešto obećavaju, ali nama je dosta obećanja s Markova trga. Ne očekujemo da će nam pomoći netko iz RS ili BiH, ali naša država sigurno nešto može napraviti. Zbog zagađenja smo još 21. travnja 2010. godine podnijeli DORH-u kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja. Očito još provode istragu jer optužnica nije podignuta. Rješenje našeg problema nije u Bosanskom Brodu nego u Zagrebu jer se sva nafta u brodsku rafineriju doprema naftovodom Janafa koji je većinskom vlasništvu države. No, čini se da vlada svjesno i namjerno izaziva nerede u Slavonskom Brodu i da želi građanski neposluh. Možda žele da građani sami zavrnu ventile za dovod nafte. Akcije slijede već za koji dan i ja ih podržavam”, kaže Duspara. Otkriva kako je ministar zaštite okoliša i energetikeSlaven Dobrović prije dva mjeseca podržao sve slavonskobrodske inicijative, a sada se više ne javlja. Odgovor, dodaje gradonačelnik, ne stiže ni od Tomislava Panenića dok im Božo Petrov poručuje da je za to nadležan Dobrović.
“Premijer Plenković je javno podržao naš prosvjed fotografijom na kojoj je pozirao zajedno sa saborskim zastupnicima iz Slavonskoga Broda. Ali umjesto da se slika, želimo da nešto učini. On podržava Ukrajinu koja se bori protiv Rusije, a Rusi ovdje zagađenjem teroriziraju 60.000 stanovnika grada. Zato sam za podizanje tužbe protiv Republike Hrvatske iako je jednostavnije rješenje da Janaf zaustavi transport nafte bogate sumporom kako bi se rafineriju prisililo na modernizaciju. Prije rata je to bila najmodernija rafinerija u bivšoj Jugoslaviji koja je prerađivala isključivo najkvalitetniju naftu s Bliskog istoka u kojoj je mnogo manje sumpora nego u ruskoj nafti, a imala je i uređaje za odsumporavanje i ništa nije smrdjelo. Janafu smo postavili pitanje postoji li nekakav pravilnik o kvaliteti nafte koju oni mogu transportirati. Nikada nismo dobili odgovor. Ni po kojim zakonima ne mogu energetski putevi, zaštićeni međunarodnim konvencijama, biti ispred zdravlja građana”, tvrdi Duspara.
Voditelj Zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije dr. Ante Cvitkovićotkriva kako je prije pola godine od svojih kolega u Banja Luci tražio podatka o obolijevanjima u Bosanskom Brodu, ali ih nije dobio pa ne zna kakva je tamo javnozdravstvena situacija. No, zna da na hrvatskoj strani Save nije bajna.
Opasne čestice
“Smrad je posljedica povećane koncentracije sumporovodika u zraku što kod ljudi utječe na stres što su pokazale neke studije koja su istraživale dugoročne efekte izloženosti povišenim vrijednostima sumporovodika. Također su iznad dopuštenih granica količine lebdećih čestica PM10 i PM2,5. Svjetska zdravstvena organizacija tvrdi da te lebdeće čestice uzrokuju bolesti kardiovaskularnog sustava i utječu na trajanje ljudskog života. Izmjerene su i povišene vrijednosti benzoapirena koji je kancerogen. Brodsko-posavska županija je 2014. bila na prvom mjestu u Hrvatskoj po broju muškaraca oboljelih od kancerogenih bolesti s obzirom na broj stanovnika. Iznad prosjeka smo i po broju umrlih od ishemičnih bolesti srca”, otkriva dr. Cvitković. Kaže kako se upravo obrađuju podaci nekoliko nedavno provedenih istraživanja koja bi trebala pokazati imaju li te bolesti izravne veze sa zagađenjem zraka. Liječnici su uzeli uzorke krvi, napravili EKG i plućne pretrage kod 500 ljudi koji žive blizu rafinerije.
Nasuprot samoj rafineriji je slavonskobrodsko naselje Jelas u kojem je obično smrad najintenzivniji. Mijo Dujmić, koji tamo godinama živi, kaže da mu je najgore što se taj neugodni miris po kuhanim jajima zavuče u oprano rublje ako ga se suši na zraku pod vedrim nebom.
“Žale se ljudi, pogotovo stariji, na probleme s disanjem, a dosta susjeda je umrlo od raka. Nedavno je karcinom na vratu dobio jedan čovjek od 48 godina. U Zagrebu je na operacijama. Svi ovdje mislimo da to ima veze s rafinerijom i zato smo bili na prosvjedu jer ne znam što drugo možemo učiniti. Neki ljudi su već odavde odselili. Nekoliko kuća u naselju se trenutno prodaje, ali ih nitko neće kupiti”, govori Dujmić i dodaje kako posebno ljudi s malom djecom traže načine da se maknu iz Jelasa.
U Jelasu i kod stadiona Marsonije nalaze se dvije mjerne stanice koje od ožujka 2010. konstantno prate kvalitetu zraku. Svim podacima raspolaže ekolog Peter Tot Đerđ ističe kako lebdeće čestice koje nastaju izgaranjem mogu sadržavati metale. Ljudi ih udišu i talože se u bronhima te uzrokuju dišne i kardiovaskularne poremećaje. Prema njegovim riječima u studenome je čak 90 puta izmjerena koncentracija lebdećih čestica veća od 100 mikrograma u kubičnom metru, a dozvoljena je 25. Prosječna koncentracija je u studenome bila 29 mikrograma po kubičnom metru, što je više od godišnjeg prosjeka za 2014. i 2015. godinu. To znači da je zagađenje sve veće. Isto vrijedi i za sumporovodik čija je koncentracija u zraku kojeg Brođani udišu vrlo često veća od dopuštenih 7 mikrograma u kubičnom metru.
Zahtjevi
“U Republici Srpskoj se ne poštuju nikakvi zakoni. Koliko mi je poznato, nemaju ni ekoloških udruga, a Dodik je prošle godine izjavio kako nema šanse da kupuju plin iz Hrvatske. Ipak vjerujem da ministar Dobrović ima dobru volju nešto poduzeti i da će naše akcije napokon uroditi plodom”, kaže Tot Đerđ.
Prosvjednici od Vlade očekuju da do sredine prosinca održi sastanak s predstavnicima Rafinerije Brod, Vlade BiH, RS i Opštine Brod i da se dogovore koraci u modernizaciji i plinofikaciji rafinerije. Zahtijevaju i da radovi na plinofikaciji započnu iduće godine. Od Ministarstva zaštite okoliša traže da do kraja siječnja u Slavonskom Brodu osnuje svoj ured koji će građane obavještavati o provođenju svih aktivnosti koje se poduzimaju za smanjenje onečišćenja. Janaf pak, uvjetuju organizatori prosvjeda, do ožujka treba otvoriti zakladu za djecu oboljelu od malignih bolesti i bolesti respiratornog sustava u koju će preusmjeriti profit ostvaren distribucijom nafte brodskoj rafineriji.
Zahtjevi su, smatraju predstavnici građanskih inicijativa, realni i ostvarivi te je potrebna samo dobra volja politike kako bi se proveli u djelo. Cilj je smanjiti onečišćenje u skladu sa standardima EU. Ako pak Vlada ne shvati da je njihovo strpljenje pri kraju, pokrenut će aktivnosti građanskog neposluha koji između ostaloga uključuju blokadu graničnog prijelaza, blokadu prilaza objektima Janafa u Slavonskom Brodu, prosvjede na svim događanjima na kojima sudjeluju predstavnici vlade, blokadu ureda tvrtke Zarubežnjeft, pa i podizanje tužbe protiv vlade RH koju bi teretili za sudjelovanje u trovanju građana...
“Ministarstvo vanjskih poslova mora izvršiti politički pritisak na Republiku Srpsku i rafineriju i to tako da Janaf uvjetuje da nafta koju transportira ima manje sumpora. Neslužbeno doznajemo da bi plinofikacija i ugradnja pročistača zraka rafineriju koštalo oko 300.000 eura što je sitnica naspram 300 milijuna eura koliko je ona trenutno u gubitku. Pravo je pitanje zašto uopće brodska rafinerija radi kada stvara tolike gubitke? Ona je tu iz strateških razloga Rusije koja joj je vlasnik, a Rusi održavaju Dodika na vlasti jer im je RS najzapadnija enklava u Europi. Zato bi Hrvatska o tome problemu morala pregovarati s Rusijom”, govori aktivist Mladen Sudar i podsjeća kako su u srpnju iz rafinerije poručili da su spremni ići u plinofikaciju, no Hrvatska tada nije imala Vladu i sada se zapravo čekaju potezi aktualne Vlade Andreja Plenkovića. Naglašava kako Janaf bosanskobrodskoj rafineriji godišnje dopremi milijun tona nafte te s tom tvrtkom svake godine obnavlja ugovore čije je sadržaj hrvatskoj javnosti do danas nepoznat. U potrazi za odgovorima smo tjedan dana pokušavali stupiti u kontakt s nekime od odgovornih u Janafu, no do zaključenja ovog izdanja Globusa nitko iz uprave te državne tvrtke nije bio spreman za komunikaciju.
“Mijenjaju se vlasti i ministri, a mi svakom novom ministru ispočetka objašnjavamo naš problem i uvijek dobivamo isti odgovor – da će se osnovati povjerenstvo. Išli smo dobronamjerno s vjerom da će naši političari nešto poduzeti, no nitko od njih do sada nije imao hrabrosti išta napraviti. S mirnim prosvjedima smo završili i svi budući prosvjedi će imati elemente građanskog neposluha”, najavljuje Hrvoje Gačić. Naglašava kako Brođani ne mogu čekati da EU započne pretpristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom, kao što im je u svom dopisu nedavno objasnio ministar vanjskih poslova Davor Stier da bi se u sklopu tih pregovora rješavalo i pitanje rafinerije. Tko zna kada će ti pregovori uopće započeti? Danas je, kažu aktivisti, Bosna i Hercegovina jedna od pet najzagađenijih zemalja na svijetu u kojoj se masovno koristi ugljen za pogon termoelektrana, što je moguće zbog ekoloških propisa koji su daleko ispod EU standarda.
Politički problem
Ministarstvu vanjskih poslova slavonskobrodski su se aktivisti i obratili upravo zato što smatraju da je problem u prvom redu politički te da njegovo rješavanje ne može više biti nadležno Ministarstvo zaštite okoliša u kojem, doznajemo, nakon uspostave nove Vlade još nije ni određena osoba koja bi izravno radila na tom slučaju.
“Svjesni smo situacije u kojoj se nalaze građani Slavonskog Broda te ovo Ministarstvo i Vlada u cjelini aktivno razmatraju sve raspoložive mogućnosti na sektorskoj i političkoj razini”, tvrde u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike i najavljuju da će, radi zaštite svojih građana, Hrvatska kroz svoje djelovanje inzistirati na daljnjoj modernizaciji postrojenja Rafinerije, čime bi se značajno smanjilo onečišćenje zraka na području Slavonskog Broda. O toj su problematici, podsjećaju, održani razgovori s visokim dužnosnicima Bosne i Hercegovine i stoga, tvrde, Vlada ustraje na što hitnijoj modernizaciji rafinerije.
“Ove smo godine s Bosnom i Hercegovinom potpisali sporazum o suradnji u području zaštite okoliša. U okviru tog sporazuma planira se suradnja na brojnim temama koje uključuju i problematiku s kojom se suočavaju Brođani. Osim našeg ministarstva u rješavanje su uključena i druga ministarstva i Vlada te će daljnje postupanje uključivati aktivnosti na bilateralnoj i multilateralnoj razini”, kažu u Ministarstvu i ponavljaju da će kroz instrument pretpristupnih pregovora Europske unije s Bosnom i Hercegovinom usmjeriti djelovanje na institucije BiH u cilju provođenja modernizacije rafinerije.
Ovakve poruke iz Zagreba Brođane sigurno neće umiriti niti ih odgovoriti od novih prosvjeda.
“Mnogi su ljudi, nažalost, previše uplašeni da bi sudjelovali u akcijama građanskog neposluha. Zbog svoje nezrelosti ne poduzimaju ništa sve dok netko iz njihove neposredne blizine ne oboli. No vjerujem da ima i dovoljno onih koji su dovoljno revoltirani i ovim i drugim problemima da će biti spremni izaći na ulicu i blokirati državnu granicu”, ističe Dalibor Vašarević.
Nema komentara:
Objavi komentar