„U ranim spisima poput ekonomsko-filozofskih rukopisa iz
1844.godine Marx je zagovarao danas nepopularan stav da nam način na koji
postojimo kao materijalna bića može reči nešto bitno o tome kako bismo trebali
živjeti. Iz razmatranja o ljudskom tijelu može se doći do pitanja o etici i
politici. Ako su ljudi bića koja sami sebe ostvaruju, onda ona moraju biti
slobodna ispuniti svoje potrebe i pokazati svoju snagu. Ali su ljudi također i
društvene životinje, živeći pored drugih bića koja također izražavaju svoje
potrebe, onda trebaju spriječiti beskonačan i destruktivan sukob snaga. To je
jedno od najustrajnih problema liberalnog društva u kojem bi pojedinci trebali
biti slobodni, ali među ostalim da i jedan drugoga međusobno guše. Nasuprot tome, komunizam organizira društveni
život tako da su pojedinci u mogućnosti ostvariti svoje potencijale unutar i
posredstvom samo ostvarenja drugih. Kao
što Marx kaže u Komunističkom manifestu : '„Slobodan razvitak pojedinca postaje
uvjet za slobodan razvitak svih.' U tom smislu, socijalizam jednostavno ne
odbacuje liberalno društvo, s njegovim strastvenim naglašavanjem pojedinca,
dapaće, on se gradi na njemu i dovršava ga. Time se pokazuje kako se neka
proturečja u liberalizmu, u kojem se
tvoja sloboda može ostvariti samo na račun moje, mogu razriješiti. Jedino putem
drugih možemo na posljetku doći do sebe. To znači obogaćivanja slobode
pojedinaca, a ne njezino umanjivanje. Teško je pronaći bolju etiku od ove. Na osobnoj
razini, njeno je ime ljubav.
Vrijeddi naglasiti
Marxovu zaokupljenost pojedincem, s obzirom na to da je ona posve suprotna od
karikaturalnog prikaza njegova djela. Prema tom stavu, marksizam se svodi na
bezoblični kolektivitet koji strahovladom upravlja tuđim životima.
Zapravo, ništa nije toliko
stranu Marxovoj misli kao ova teza.
Mogli bismo reći da je slobodan razvitak pojedinca istinski cilj njegove
politike, sve dok imamo na umu da takvi pojedinci moraju pronaći način kako da
se razviju kao zajednica. Marx u svetoj obitelji piše da je potvrđivanje nečije
individualnosti 'životna manifestacija
(nečijeg )bića. Dakle. Možemo ustvrditi da je ovo temelj Marxovog morala
od početka do kraja“
„Zašto je Marx bio u pravu“
Nema komentara:
Objavi komentar