Žičana ograda nekad za stoku, sada za ljude
| Objavljeno: 13.12.2015 | 15:48 | Zadnja izmjena: 13.12.2015 | 15:48 | 1 komentara |
- Bodljikava žica nastala je u drugoj polovici 19. stoljeća u Americi i odnosila se na stoku, a kasnije su nacisti i drugi zamijenili krave za ljude i ljude za krave. Evo, danas imamo i žicu na Dragonji. Jedan slovenski novinar izvještava da su na njihovoj granici vojnici i njemački ovčari. No, nisu to danas njemački nego slovenski, makedonski, mađarski ovčari. Angela Merkel pokazala je širokogrudnost, iako ona nije Majka Tereza; ona zna što treba toj naciji. Onaj bolji dio Europe danas vraća dug Aziji, od koje smo mnogo toga dobili, rekao je jučer pisac Bora Ćosić na završnom okruglom stolu zadnjeg dana pulskog Sajma knjige, uz izravan prijenos na Trećem programu HTV-a, a na glavnu sajamsku temu "Otok-geto-azil". Jednosatni razgovor moderirala je rukovoditeljica HTV-ovog Odsjela za kulturu, umjetnost i religiju, Puljanka sa zagrebačkom adresom Vlatka Kolarović.
Filozof Leonardo Kovačević rekao je da se suočavamo s urušavanjem sistema. Jedni prelaze granicu slobodno i bez ijednog dokumenta, dok se prema drugima odnose kao prema životinjama.
- Važno je da izbjeglice prestanu biti nevidljive i dobiju svoj glas. Oni su potpuno strukturalno isključeni. Mi ne znamo kako je njima tamo gdje su sada, dodao je on.
Prema riječima povjesničara umjetnosti Nikole Bojića, trenutno živimo u radikalnom vremenu, koje nas tjera da redefiniramo pojmove poput multikulturalizma i tolerancije. Jer, kazao je, tolerancija može biti mjera za mržnju, jer otvara pitanje dokad ću nekog tolerirati, da bi onda uslijedila agresija.
Arhitektica Ana Dana Beroš rekla je da se arhitekti moraju baviti migracijama i zbog toga jer one utječu na transformaciju gradova, dok je glavna urednica Trećeg programa Hrvatskog radija Rajka Rusan najavila novi tematski broj u iznimno vrijednoj ediciji njihovih zbornika, koji će biti posvećen ovoj gorućoj temi. (Z. ANGELESKI
Filozof Leonardo Kovačević rekao je da se suočavamo s urušavanjem sistema. Jedni prelaze granicu slobodno i bez ijednog dokumenta, dok se prema drugima odnose kao prema životinjama.
- Važno je da izbjeglice prestanu biti nevidljive i dobiju svoj glas. Oni su potpuno strukturalno isključeni. Mi ne znamo kako je njima tamo gdje su sada, dodao je on.
Prema riječima povjesničara umjetnosti Nikole Bojića, trenutno živimo u radikalnom vremenu, koje nas tjera da redefiniramo pojmove poput multikulturalizma i tolerancije. Jer, kazao je, tolerancija može biti mjera za mržnju, jer otvara pitanje dokad ću nekog tolerirati, da bi onda uslijedila agresija.
Arhitektica Ana Dana Beroš rekla je da se arhitekti moraju baviti migracijama i zbog toga jer one utječu na transformaciju gradova, dok je glavna urednica Trećeg programa Hrvatskog radija Rajka Rusan najavila novi tematski broj u iznimno vrijednoj ediciji njihovih zbornika, koji će biti posvećen ovoj gorućoj temi. (Z. ANGELESKI
Nema komentara:
Objavi komentar