Bliži li se kraj rastu tenzija i konfuzije oko mogućeg restrukturiranja Uljanik Grupe
Svakim danom konfuzija oko mogućeg restrukturiranja Uljanik Grupe sve je veća, a taktiziranju Ministarstva gospodarstva i drugih aktera u ovoj priči uskoro će doći kraj, jer će se do 15. listopada morati donijeti odluka o (ne)isplati plaće za rujan, a istovremeno i o deblokadi računa Uljanikovih kompanija.
Već je dulje jasno da Vlada taktizira kako bi vršila pritisak na Danka Končara, vlasnika Kermas Energije, u cilju njegova aktivnijeg i žurnog uključivanja u spašavanje Uljanik Grupe, ali manjak informacija i nedonošenje odluka sada već stvaraju nepotrebnu dodatnu nesigurnost. To se prije svega odnosi na mogućnost da Vlada svojim jamstvima osigura isplatu plaća Uljanik Grupe, kao i da se pojasne izjave Darka Horvata, ministra gospodarstva, o tome da Uljanik 24. listopada mora ići u stečaj ako ne dođe do deblokiranja računa. Nadalje, ministar gospodarstva u petak je dao izjavu iz koje se može naslutiti da je već donesena odluka da se prihvati program restrukturiranja prema kojem bi strateški partner pulskog brodogradilišta Uljanik bio Danko Končar, a da će država vrlo brzo naći investitora za 3. maj. Stoga ćemo pokušati “osvijetliti” aktualne glavne dvojbe u Uljaniku u četiri ključna pitanja.
Koje su trenutačne opcije programa restrukturiranja Uljanik Grupe?
Prema novom dorađenom programu restrukturiranja Uljanika, koji je neslužbeno dospio u javnost, otvara se mogućnost da pulsko brodogradilište Uljanik i riječki 3. maj dobiju zasebnog strateškog partnera. Kako smo već naveli, u tom je kontekstu zanimljiva izjava Darka Horvata od ovog petka u kojoj je kazao da bi se po njemu “najbrže problem mogao riješiti na način da u ovom trenutku krenemo razmišljati o dva gospodarska subjekta za koje tražimo strateške partnere - jednog već poznatog i od Uprave odabranog Danka Končara (za brodogradilište Uljanik), a u ovom trenutku smo u intenzivnim razgovorima i oko strateškog partnera za 3. maj”. Međutim, ministar gospodarstva po tom pitanju već danima daje dvosmislene izjave, pa je tako nedavno rekao i kako postoji mogućnost da jedan investitor kupi cijelu Uljanik Grupu, dakle oba brodogradilišta i preostala poduzeća unutar Grupe. Stoga su sve opcije i dalje otvorene, uključujući i stečaj jednoga od poduzeća ili čitave Uljanik Grupe, kao i opcija prema kojoj bi se radnicima isplaćivale minimalne plaće (najviše tri) dok se ne pronađe strateški partner i donese program restrukturiranja.
Koliko bi državu koštalo restrukturiranje Uljanik Grupe?
U slučaju da restrukturiranje prema predloženom modelu uspije, ono što se sada zna je da bi država tada uložila 347 milijuna eura, a Uljanik d.d. s novim vlasnikom još toliko. Od tih 347 državnih milijuna eura, 150 milijuna bilo bi namijenjeno vraćanju dijela kredita Uljanika, a ministar financija Zdravko Marićrekao je da će državi na naplatu do kraja godine doći 300 milijuna eura. U tih 300 milijuna eura sigurno je i dio od navedenih 150 milijuna eura iz plana restrukturiranja, što znači da bi trošak restrukturiranja, s plaćanjem preostalih 150 milijuna eura jamstava do kraja godine, državu koštalo oko 500 milijuna eura. Ako bi se, pak, išlo u stečaj, država bi morala platiti oko 520 milijuna eura jamstava, plus 15-ak milijuna kuna za tri minimalne plaće radnicima. Međutim, država bi vjerojatno nešto zaradila od prodaje brodova koji će se završiti graditi u stečajnom postupku, pa bi taj trošak bio nešto manji. Uglavnom, sada ispada, prema gruboj računici, da bi troškovi stečaja i restrukturiranja bili skoro pa jednaki, ako je točna izjava Zdravka Marića da do kraja godine dolazi 300 milijuna eura jamstava na naplatu bez obzira na realizaciju programa restrukturiranja.
Kako će se isplatiti plaće za rujan?
To je velika zagonetka. Iako, naime, Darko Horvat i Zdravko Marić stalno govore da “ne postoji legalni modalitet kojim bi vlada dala novac” za isplatu rujanske plaće radnicima Uljanik Grupe, ministar gospodarstva nedavno je dao naslutiti da bi se mogao ponoviti model pomoći države u isplatama plaće za srpanj i kolovoz. Tada je Uljanik do novca za plaće došao povukavši dio depozita danog Hrvatskoj poštanskoj banci za prijašnje kredite, a umjesto tog depozita država je dala svoje jamstvo kao novi kolateral. Horvat je, pak, na HTV-u rekao da se sada opet pregovara s HPB-om, Zabom, Erste bankom i Istarskom kreditnom bankom da Uljanik povuče dijelove depozita dane kao “kolateral” za kredite kako bi mogao isplatiti plaću za rujan. Iako Horvat tom prilikom nije izrijekom kazao da će onda, kao i u prethodnom slučaju, te depozite zamijeniti državnim jamstvom, to se čini kao jedina opcija u kojoj bi se te banke pristale odreći depozita kao “kolaterala”. A to znači da bi se država opet uključila u isplatu plaća za rujan. Međutim, Zvonimir Novak, pomoćnik ministra, ustvrdio je da se po njegovu saznanju tako može namaknuti samo 16 milijuna kuna, što znači da bi ostatak od ukupno oko 45 milijuna kuna morao doći iz poslovanja tvrtke, a to se čini vrlo teškom opcijom. Nadalje, iz Erste Banke, u kojoj je velik broj štediša Uljanik Grupe, kazali su nam da će svojim klijentima omogućiti korištenje moratorija ako dođe do kašnjenja plaća. “Za vrijeme trajanja moratorija glavnica kredita miruje, a kamata se obračunava po sniženoj stopi od tri posto te se može platiti i nakon isteka moratorija, sukladno dogovoru s klijentom. Također, banka će klijentima, zaposlenicima Uljanik Grupe koji koriste prekoračenje po računu (tzv. minus), omogućiti produljenje korištenja te usluge na dodatnih šest mjeseci, u istom iznosu i uz nepromijenjene ostale uvjete”, poručili su iz Erste banke.
Prijeti li Uljanik Grupi ili nekoj njegovoj tvrtki stečaj?
Ministar gospodarstva ovog je tjedna pozvao upravu Uljanika d.d. da pronađe način za deblokiranje računa Uljanika d.d., brodogradilišta Uljanik i brodogradilišta 3. maj najkasnije do 23. ili 24. listopada. I to ne samo zato što je zadnji put tek uz velike računovodstvene vratolomije Ministarstva financija, Fine, HNB-a i komercijalnih banaka bilo moguće isplatiti plaće radnicima u blokiranim tvrtkama, nego i stoga što bi, prema Horvatu, zbog blokiranih računa uprava Uljanika trebala pokrenuti stečaj. Nije jasno na koju je tvrtku iz Uljanik Grupe Horvat točno mislio, jer postoji šest razloga za pokretanje stečaja, ali je tu najugroženiji 3. maj kojem je račun blokiran već gotovo dva mjeseca. Stoga smo nekoliko dana pismenim putem tražili od Ministarstva gospodarstva i uprave Uljanika da nam daju odgovore na ta pitanja, ali bez uspjeha.
*********************************************************************************************
*********************************************************************************************
Ovaj blog
„K'o crv sam
što ždere zemlju …sve dok putnikova stopa ne prignječi ga i pokopa“ Goethe
Dok god se
ovaj naš suvremeni svijet ne okani vegetiranja iz lošeg u gore, u toj mamurnoj
egzistenciji anakrone bijede u režimskom
sustavu kapitalizma, čovjeku ne preostaju nikakve nade za neki temeljiti
boljitak .
Dva stoljeća
redom nižu se vapaji poniženih i oskrnavljenih stvaralačkih masa, u
vremenima kad su upravo one prigotovile teoretske uvijete za materijalno i duhovno izobilje
za sav ljudski rod.
Dva Svjetska osvajačka rata, stotine lokalnih,perpetuirane
ekonomske krize.
Pojava
nacifašizma, apsolutističkih režima Hitlera i Staljina, stotine njihovih
vladarskih sljedbenika,oligarha , drumskih razbojnika, palikuća, sijeci glava.
Za tih par
stoljeća uspjeli su da eliminiraju stotinjak milijuna nedužnih žrtava.
Sve to,
dabome, pod egidom ideoloških svinjarija nacionalističko patriotskog
domoljublja, vjerskih fanatizama i sedimentnih ideologija sa ljudskog dna .
Nema komentara:
Objavi komentar