Europski parlament predlaže kažnjavanje članica koje ugrožavaju vladavinu prava

Autor:
  • GEORGI GOTEV/ EURACTIV.COM

18.01.2019.


German Parliament President Wolfgang Schaeuble receives Hungarian Prime Minister Viktor Orban at the lower house of parliament Bundestag in Berlin, Germany, July 4, 2018. REUTERS/Hannibal Hanschke
Hannibal Hanschke / REUTERS

Mađarski predsjednik Viktor Orban



Države članice koje narušavaju demokratske vrijednosti, mogle bi ostati bez financiranja iz fondova EU, predlaže se u nacrtu zakona kojeg je Europski parlament podržao u četvrtak.

Dokument se smatra novim mehanizmom za borbu protiv korupcije i ugrožavanja neovisnosti pravosuđa u državama poput Poljske, Mađarske i Rumunjske. Zastupnici Europskog parlamenta usvojili su pravila s 397 glasova ZA, 158 glasa PROTIV i 69 suzdržanih. No, još uvijek 28 država članica mora usvojiti reformu.
Zanimljivo je vidjeti tko je sve glasovao protiv usvajanja reforme među zastupnicima članica zbog kojih se aktivirao tzv. 'nuklearna opcija' tj. Članak 7, ili im naprosto takva procedura prijeti u bliskoj budućnosti.
VoteWatch.eu zabilježio je sljedeće podatke:
  • Poljska: od 18 zastupnika Parlamenta (ECR) iz poljske vladajuće PiS stranke, 15 je glasovalo protiv, a 3 se nije izjasnilo. Opozicija je glasovala u korist zakona.
  • Mađarska: od 12 zastupnika Parlamenta (EPP) iz mađarske vladajuće stranke Fidesz, 10 je glasovalo protiv, a dvoje se nije izjasnilo. Opozicija je glasovala u korist zakona.
  • Rumunjska: od 13 zastupnika iz rumunjske vladajuće PSD stranke, 10 je glasovalo protiv, 1 je glasovao za, a dvoje se nije izjasnilo. Opozicija je glasovala u korist zakona.
  • Malta: od 3 zastupnika Parlamenta iz malteške vladajuće Stranke rada, 1 je ostao suzdržan. Malta je na meti kritika zbog manjkavog pravosuđa i provedbe zakona.
  • Bugarska: zastupnici socijalističke opozicije glasovali su protiv s izuzetkom čelnika PES-a koji je ostao suzdržan, dok je vladajuća stranka GERB koja je dio EPP grupacije iznenađujuće glasovala u korist zakona.
- Vlade koje ometaju rad sudova ili se ne uspijevaju boriti sa zloporabama i korupcijom riskiraju gubitak financiranja iz EU fondova - stoji u nacrtu zakona.
Parlament napominje da Europska komisija kao izvršno tijelo Unije, može predložiti rezove u financiranju onih država u kojima postoje 'očiti nedostatci u kontekstu vladavine prava'. Neovisni stručnjaci angažirani koje su angažirala nacionalna zakonodavna tijela, s Komisijom bi radili na procjeni spremnosti država članica.
Parlament i države članice zajedno bi morale odobriti korake koji bi uključivali dijapazon mjera, od ukidanja financiranja iz proračuna EU do rezova gotovinskih predujmova. Države EU morat će popraviti sve probleme, a tek zatim će im Europski parlament i ministri omogućiti korištenje fondova, izjavili su iz Parlamenta. Komisija će moći odlučiti je li vladavina prava, temeljni demokratski princip Europske unije, pod prijetnjom ukoliko nacionalne vlade potkopavaju neovisnost svojih sudova.
Bruxelles je optužio i Rumunjsku da čini korake unatrag po pitanju borbe protiv korupcije. Njemačka, Francuska i druge EU države inzistirale su na tome da budući proračunski okvir predvidi mehanizam kojim bi se tvrdoglave države disciplinirale. Europski dužnosnici priznali su da Bruxelles nije imao moćne alate za zaustavljanje kršenja vladavine prava, zato što su države koje su se priključivale Uniji potpisivale demokratske principe po osnivačkom ugovoru.
Komisija i Parlament pokrenule su mjere bez presedana protiv Poljske i Mađarske, temeljem Članka 7. Lisabonskog ugovora. Međutim, s obzirom na to da je za sankcioniranje članica potrebna suglasnost svih preostalih država EU, očekuje se da će si Varšava i Budimpešta uzajamno staviti veto na aktivaciju 'nuklearne opcije' kojim bi im se oduzelo pravo glasa u institucijama EU.
Ovaj članak u potpunosti je preuzet s portala Euractiv.com i preveden na hrvatski jezik.