Teže do mirovine, jeftinija osnovna hrana, veći minimalac, A ONE NAJVEĆE PLAĆE BIT ĆE JOŠ VEĆE
Bilo je premalo rasprave i sustav nije testiran. Građani su premalo informirani o promjenama, a neki su i prerano pobjegli u mirovinu pa neće imati prava koja im pripadaju, tvrdi redsjednik Hrvatske stranke umirovljenikaSilvano Hrelja koji je Vladi predlagao da mirovinska reforma stupi na snagu 1. siječnja 2020. godine
Nova godina započela je i dobrim i lošim vijestima za većinu hrvatskih građana. Smanjenje stope PDV-a na određene prehrambene proizvode, lijekove, elektronske knjige i tisak te povećanje minimalne plaće na 3.000 kuna pozitivne su promjene što su stupile na snagu 1. siječnja, dok je mirovinska reforma, koju su vladajući nazvali nužnom, izazvala uglavnom negativne kritike u najširoj javnosti.
U godini koja je započela u mirovinu će se ići po novim pravilima. Mirovinskom reformom predviđa se podizanje radnog vijeka na 67 godina od 2033. godine, penalizacija prijevremenog umirovljenja od 0,3 posto po mjesecu, odnosno 18 posto za pet godina, kao i omogućavanje rada svim umirovljenicima do četiri sata dnevno uz zadržavanje mirovine.
Uvjeti za mirovinu
Najviše pozornosti izazvala je promjena uvjeta mirovine građanima koji su proteklih godina bili obavezni uplaćivati u drugi mirovinski stup. Reformom je predviđen izbor u kojem će sustavu ostvariti mirovinu - samo u prvom stupu uz dodatak od 27 posto za razdoblje do 2002. godine, te 20,25 posto za kasnije uplate ili mirovinu iz oba obavezna stupa. Oni koji u starosnu mirovinu žele ranije, kaznit će se, odnosno penalizirati smanjenjem od 0,3 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja. Uvedeno je po šest mjeseci dodatnog mirovinskog staža za majke i posvojiteljice za svako rođeno ili usvojeno dijete. To će ženama majkama povećati mirovinu za oko dva posto.
Inače, ubrzava se izjednačavanje dobi za starosnu mirovinu za žene u odnosu na muškarce, i to povećanjem dobi za po četiri mjeseca godišnje, počevši od 1. siječnja 2019. godine, kada je uvjet za žene 62 godine i 4 mjeseca života sve do kraja 2026. godine. Od 1. siječnja 2027. godine izjednačili bi se uvjeti za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce na 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Od 1. siječnja 2028. godine dob za žene i muškarce počinje se podizati za 4 mjeseca godišnje do 1. siječnja 2033., od kada bi i žene i muškarci ispunjavali uvjete za starosnu mirovinu s navršenih 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža.
Oporbeni političari žestoko su se izjašnjavali protiv opisane mirovinske reforme, iako danas priznaju da ona ima i neke pozitivne elemente. Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika, kaže da "nije dostojno demokratske države donositi takvu reformu u kratkom roku i sve zgotoviti u roku od 20 dana prije nove godine.”
- Bilo je premalo rasprave i sustav nije testiran. Građani su premalo informirani o promjenama, a neki su i prerano pobjegli u mirovinu pa neće imati prava koja im pripadaju, tvrdi Hrelja koji je Vladi predlagao da mirovinska reforma stupi na snagu 1. siječnja 2020. godine.
Kao pozitivne dijelove mirovinske reforme, Hrelja ističe da je „pozitivno što obveznici drugog stupa rođeni 1962. godine i kasnije mogu birati povoljnije pravo mirovine.”
- Povoljnije su i odredbe za žene koje su stekle uvjete za starosnu mirovinu, dakle imaju 64 godine i dva mjeseca života, jer im svaki dalji mjesec ostanka na poslu nosi 0,34 posto veću mirovinu. Povoljno je i što su žene stekle mirovinski staž od šest mjeseci za svako rođeno ili usvojeno dijete, kaže Hrelja.
U nepovoljnu stranu mirovinske reforme Hrelja stavlja „stimuliranje za ostanak u svijetu rada nakon 65 godine, jer to nije naš glavni problem, nego pucanj u prazno. To pogoduje određenim kategorijama zaposlenika, poput liječnika ili sudaca, ali bolje bi bilo da je ostala stimulacija za one koji imaju 60 godina života i 41 godinu staža.”
- Sigurno je negativna povećana penalizacija i loše će proći oni koji moraju ranije u mirovinu, dok će se ubrzano raditi do 67 godina starosti. To su negativnosti koje ne mogu nadvladati pozitivne strane ove reforme,” smatra predsjednik HSU Silvano Hrelja.
U paketu od devet poreznih zakona čije izmijene vrijede od 1. siječnja nalaze se Zakon o porezu na dodanu vrijednost (PDV), porezu na dohodak, porezu na dobit, porezu na promet nekretnina, zakoni o doprinosima, trošarinama, fiskalizaciji u prometu gotovinom, administrativnoj suradnji u području poreza te Općeg poreznog zakona.
Prve rezultate porezne reforme građani bi trebali vidjeti kroz niže cijene PDV-a na meso, voće i povrće, jaja, pelene i neke druge robe za koje je stopa PDV-a smanjena s 25 na 13 posto. Nižom stopom oporezovat će se svježe ili rashlađeno meso, riba, voće i povrće, jaja i dječje pelene. Trgovinski lanci već su najavili da će zbog manje stopa PDV-a pojeftiniti oko dvije tisuće proizvoda.
Stopom od 13 posto oporezivat će se i usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika. Smanjena stopa PDV-a od pet posto primjenjuje se na bezreceptne lijekove, čime se izjednačava sa stopom koja se primjenjuje na lijekove na recept. Izjednačava se i stopa PDV-a na knjige, novine i časopise, neovisno jesu li u tiskanom ili elektroničkom obliku. Naime, do sada su samo tiskana izdanja bila oporezovana sniženom stopom od 5 posto, a s 25 na pet posto pada stopa PDV-a i na elektronička izdanja knjiga, udžbenika i drugih publikacija.
Uštede za poslodavce
Izmjenama Zakona o porezu na dohodak proširena je porezna osnovica za primjenu stope od 24 posto koja je sada proširena na osnovicu do 30.000 kuna, dok se iznad tog iznosa primjenjuje stopa od 36 posto. Značajni porast plaća doživjeti će građani s najvećim primanjima. Od ove godine u oporezivi dohodak ne ulazi dohodak od osiguranja odnosno uplaćene i porezno priznate premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, kao ni uplaćene i porezno priznate premije životnog osiguranja. Smanjuje se i porez na dionice, koji će od sada biti porez da dohodak od kapitala i oporezovat će se s 24 posto. Zarada u sezonskim poslovima u poljoprivredi oporezovat će se s 12 posto kao drugi dohodak.
Ukidaju se i dva doprinosa na plaću - za zapošljavanje od 1,7 posto i za zaštitu zdravlja na radu od 0,5 posto, ali se istodobno povećava doprinos za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto. Time se opterećenje doprinosima na plaću snižava sa 17,2 na 16,5 posto. To će za poslodavce značiti uštedu od oko 950 milijuna kuna, a Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje donijet će dodatnih 1,35 milijardi kuna.
Zanimljiva novost je mogućnost da se, kako bi se spriječilo obavljanje nelegalnih djelatnosti putem Interneta, blokade IP adrese s koje se pružaju takve djelatnosti odnosno mogućnost zabrane pristupa takvom sadržaju. (Dubravko GRAKALIĆ)
Nema komentara:
Objavi komentar