SAD izlazi iz još jednog nuklearnog sporazuma, Europa opet na udaru ruskih projektila
I dok naslovnice svjetskih novina pune vijesti o aktualnim krizama poput Brexita, talijanske recesije te izbora predsjednika u Venezueli, većina javnosti nije primijetila da se ponovno javila realna i vrlo neugodna opasnost nuklearne krize.
Državni tajnik Mike Pompeo danas je najavio da Sjedinjene Američke Države privremeno obustavljaju poštivanje nuklearnog sporazuma koji je na snazi od 1987. godine, kako bi spriječio nekontrolirano naoružanje tijekom Hladnog rata.
- Ovaj sporazum predstavlja nadu za bolju budućnost naše djece, naših unuka, ali i njihove djece i njihovih unuka – optimistično je zaključio tadašnji prvi čovjek Sovjetskog Saveza Mihail Gorbačov, nakon što je s američkim predsjednikom Ronaldom Reaganom potpisao tzv. INF sporazum (Intermediate-range Nuclear Forces Treaty).
Sporni projektil
Danas, trideset godina kasnije, američka administracija smatra da novi ruski projektil Novator 9M729, koji je NATO savezu poznatiji pod imenom SSC-8, svojom veličinom i dometom krši odredbe INF sporazuma. Naime, tim se ugovorom dvjema nuklearnim silama zabranilo posjedovanje nuklearnih projektila koje imaju domet od 500 do 5.500 kilometara.
Ako Rusija odustane od investiranja u svoje nuklearno postrojenje i nastavi poštivati INF sporazum, SAD će obustaviti svoju suspenziju i slijediti njihov primjer. Međutim, ako se Moskva ogluši na američko šestomjesečno upozorenje i nastavi razvijati nuklearno oružje, ugovor će se proglasiti 'u potpunosti mrtvim'.
Amerikanci su prvi put upozorili Ruse na kršenje nuklearnog sporazuma još 2014. godine, kada je administracija predsjednika Baracka Obame optužila Moskvu da testira nuklearne rakete.
Sigurnosni stručnjaci smatraju da bi propast INF sporazuma mogla ugroziti i ostale mirovne tj. sigurnosne ugovore, čime bi se mogao ubrzati raspad sustava osmišljenog s ciljem sprječavanja utrke u nuklearnom naoružanju. Time više ne bi bilo međunarodnopravnih prepreka koje bi sprječavale novu rundu utrke dva suprotstavljena tabora, na koje i dalje odlazi više od 90 posto svjetskog nuklearnog naoružanja.
Moskva naglašava da je domet Novatora manji od donje granice definirane sporazumom, što su Amerikanci i preostale NATO članice okarakterizirale kao 'besramnu laž', optuživši Vladimira Putina da ciljano smišlja nuklearno naoružanje kojim zaobilazi odredbe nuklearnog sporazuma, što je Kremlj, očekivano, odlučno odbacio. Rusi smatraju da SAD žele nastaviti razvijati svoje naoružanje kako bi se suprotstavili jačanju nuklearnih sila koja trenutno karakterizira stanje na Pacifiku.
Novi igrači
Prije više od trideset godina, kada je nuklearni sporazum bio potpisan, države poput Kine, Indije, Pakistana, Irana i Sjeverne Koreje nisu imale razvijenu nuklearnu infrastrukturu. Kako ih se onda nije uključilo u sporazum, za njih odredbe donesene tim sporazumom uopće ne vrijede.
Kina je posljednjih godina uložila velika sredstva u razvoj svog nuklearnog arsenala, nadajući se da će tako dodatno osnažiti svoj utjecaj u Aziji, ali i na globalnoj političkoj sceni. Sigurnosni stručnjaci je trenutno smatraju najvećom prijetnjom američkoj dominaciji, ali i sigurnosti. Štoviše, Peking je svoja nuklearna postrojenja postavio na otoke u Južnom kineskom moru, čime je u opasnost direktno doveo cijelu zapadnu obalu SAD-a.
Istovremeno, Indija i Pakistan, poznate po lošim bilateralnim odnosima, pojačano investiraju u svoju nuklearnu infrastrukturu, a posljednjih se mjeseci putem satelitskih snimaka ispostavilo da se i Sjeverna Koreja ponovno počinje naoružavati.
Pet do 12
Početkom tjedna, znanstvenici udruženja Bulletin of the Atomic Scientists, objavili su da je opasnost od eskalacije nuklearnog sukoba na rekordno visokoj razini. Njihov 'Sat propasti' trenutno pokazuje 23:58, čime daju do znanja da je '2 do 12'. To je najbliže što je taj 'sat' bio 'ponoći' tj. opasnosti od izbijanja nuklearnog sukoba od 1953. godine, kada su Amerikanci i Sovjeti počeli testirati hidrogene bombe.
Europa između 'dvije vatre'
Prema sigurnosnim stručnjacima, Moskva i Washington su već nekoliko godina pokušavali pronaći način da obustave nuklearni sporazum kako bi ponovno mogli investirati u svoje naoružanje. Raspadom Varšavskog pakta i Sovjetskog Saveza te širenjem NATO-a došlo je do drastičnih promjena u ruskoj percepciji vanjske prijetnje, koja se bitno razlikuje od one krajem 1980-tih godina.
Europa bi se tako uskoro mogla naći gotovo u potpunosti nezaštićena između dvije nuklearne vatre.
Nema komentara:
Objavi komentar