Kandidatkinja poznate udruge i stranke za Europski parlament PULJANKA MIRIAM KERVATIN, PREDSJEDNICA "BLOKIRANIH": Po pitanju siromaštva, Istra nije ništa bolja od ostatka Hrvatske
24.04.2019 17:27 | Autor: Chiara BILIĆ
Broj blokiranih se nije puno promijenio od onih 330 tisuća na sadašnjih 260 tisuća, odnosno 15 tisuća u Istri. To je deset posto radno aktivnog stanovništva, kao i u ostalim županijama, što je iznimno visok broj, kaže Miriam Kervatin
Svaki njihov europarlamentarac na sebe će za vrijeme mandata preuzeti režijske troškove deset siromašnih obitelji, kao i troškove školovanja desetero djece. Tako glasi obećanje stranke Blokirani - Deblokirajmo Hrvatsku, s čijom smo nositeljicom liste, Puležankom Miriam Kervatin, predsjednicom udruge Blokirani koju je osnovala 2014. godine, razgovarali o predstojećim izborima, ali i njezinoj vlastitoj blokadi, ovrsi te osudi zbog kaznenog djela prijevare zbog iznosa od 10 tisuća eura kojeg je posudila od bliske prijateljice.
- Podignula sam kredit od 300 tisuća eura u austrijskoj RBA zadruzi, popularno zvanim "kredit s bandere". Otplatila sam otprilike 150 tisuća eura i tad sam upala u probleme. Počinje kriza i jedan od težih perioda u mom životu. Pokušala sam se nagoditi, ali nisu pristali. Tad nisam shvaćala zašto. Tek sam kasnije shvatila sve mane ovršnog zakona. Blokirali su me i uzeli sve novce s kojima sam raspolagala jer sam bila obrtnik. Bila sam par mjeseci bez ikakvih prihoda. Tako je i otišao novac koji sam posudila od prijateljice, sve je otišlo u bankrot. Bila bih najsretnija da nisam upala u dugove i da mi se to nije dogodilo s novcima od prijateljice. Iz toga sam međutim nešto naučila i znam da nitko od blokiranih građana ne želi oprost dugova. Želimo vratiti kredite, ne želimo kamatarenje i blokade. Jer kad ti prvi put blokiraju račune, dug ne možeš vratiti i da živiš tri života. Kad to traje deset godina, postaješ demotiviran. To, nažalost, čeka i radnike Uljanika, govori Kervatin.
HDZ i IDS
- Vi ste svojevremeno bila kandidatkinja za ulazak u Sabor na HDZ-ovoj listi, ali i članica IDS-a. Koliko takvo skakanje iz stranke u stranku ulijeva povjerenje biračima?
- Dinamika je dio života. Moja IDS karijera je bila nikakva, nisam postigla nikakvu funkciju. Istrijanka sam i mislim da IDS ima dobrih elemenata. No sukobljavali smo se jer ja nisam tipičan, poslušan član. Ljudi unutar stranke glasuju kako im se kaže, a ja glasam kako ja mislim. Ako ćemo po ciljevima na papiru, ja sam najradikalnija IDS-ovka. Nisam nikad bila članica HDZ-a. Ušla sam zbog ovršnog zakona. Unutar borbe za rješenja blokiranih dvije sam godine pokušavala pregovarati s SDP-om, Orsatom, Josipovićem i Milanovićem, ali nisu pokazivali nikakav interes za razliku od Karamarka. Štogod ljudi mislili, imam jako pozitivno mišljenje o njemu. Ne libim se to reći. Pokazao je ljudski interes i veliku dozu empatije. Radila sam s HDZ-om cijelo ljeto na novom ovršnom zakonu koji su trebali usvojiti kad dođu na vlast. Mukotrpno sam pregovarala s njima. Kad sam se pojavila na listi kao najveći faktor iznenađenja, uslijedili su šok i nevjerica, mnogi moji prijatelji nisu to prihvatili. Da odgovorim protupitanjem, zašto ne pitate Radina zbog čega podržava ovu Vladu na snazi dok IDS i Miletić glume da su opozicija. Borim se za rješenje blokiranih građana, borit ću se i u Europskom parlamentu.
- Krajem veljače u blokadi je bilo 262.760 građana s dugom od 23.9 milijardi kuna te 18.854 poslovnih subjekata, s ukupnim dugom od 8,66 milijardi kuna. Kako Istra, najrazvijenija hrvatska regija i njezini građani stoje po tom pitanju?
- Nije se broj puno promijenio od onih 330 tisuća na sadašnjih 260 tisuća, odnosno 15 tisuća blokiranih u Istri. To je deset posto radno aktivnog stanovništva, kao i u ostalim županijama, što je iznimno visok broj. Deset posto u Istri je indikativno za cijelu Hrvatsku. Nismo mi ništa bolji po pitanju siromaštva.
- Kakvo je stanje u ostalim zemljama članicama Europske unije? Recimo u susjednoj Sloveniji.
- Slovenski ministar je ostao frapiran kad je od mene čuo da je Hrvatska napravila dva zakona za prisilnu naplatu od kojih je jedan predstečajni, a na zapadu se taj tretira kao bankruptcy fraud, prijevara. Jer dug s jedne tvrtke preseliš na drugu, a ovu prvu ugasiš, kao što su napravili s Agrokorom. Slovenija ima jedan zakon za poduzeće i za građane, dok je Hrvatska poduzećima izašla u susret da bi pomogla tajkunima, a građane je blokirala i kamatarila. Slovenija je kao i sve normalne zemlje svijeta definirala donju granice. Shvatili su da ako blokiraju deset posto stanovništva, blokiraju i potrošnju i život. Ispod 600 eura se ne može blokirati. Iznad toga da, nitko ne kaže da se netko nije preračunao i dignuo kredit za mobitel. No, da ljudi ne dižu kredite, ekonomija ne bi napredovala. Kod nas nema zastare, zaštite jedine nekretnine, dug raste.
Nema komentara:
Objavi komentar