BLAMAŽA APOKALIPTIČNIH RAZMJERA! Udar na Kolindu! Može li ovo objasniti?
Uoči kandidature za još jedan mandat, na adresu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović stigli su novi problemi, naime, u djelu medija pojavila se priča kako je tema njene disertacije već obrađena, i to da priča bude do kraja zabrinjavajuća kod istog mentora. Tu problemima međutim nije kraj, naime prema pisanju Nacionala predsjedničina disertacija i magistarski rad jedne Slovenke imaju više podudarnosti.
Predsjedničin nacrt disertacije o UN-ovu mehanizmu zaštite civila u oružanim sukobima, označen kraticom R2P, do sada prvi i jedini put praktično primjenjen u Libiji, dobio je prolaznu ocijenu, a sada je na redu provjera koja se odvija na zagrebačkom Sveučilištu, a to prema pisanju navedenog medija nije prošlo bez poteškoća. Profesori s zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Dejan Jović i Marko Grdešić predsjednici nisu dali prolaznu ocijenu, no svoja stajališta nisu pretjerano javno elaborirali.
S druge pak strane slovenski profesor Anton Grizold na ovoj je temi već mentorirao Bernardki Prašnikar, studentici na ljubljanskom Fakultetu političkih znanosti, a sama spoznaja da je ova tema već na jedan način obrađena, dade naslutiti da predsjedničin rad neće biti orginalan. Inače, predsjednica je taj magistarski rad i sama spomenula u nacrtu disertacije.
“Raščistimo insinuacije i laži. Kod nas u Ljubljani prijava bolonjskog magisterija je tekst na nekoliko stranica, a kolegica koja je u Ljubljani radila na toj temi R2P obradila je samo dva istraživačka pitanja, i to na deskriptivno-normativnoj razini. Prijava doktorskog rada gospođe Kolinde imala je pune 34 stranice, a od toga osam stranica pripadajuće literature. U bolonjskom magistarskom radu studentica u Ljubljani obradila je samo dva istraživačka pitanja, a u doktorskom radu Kolinde Grabar-Kitarović navedena su tri sklopa.
Samo prvi sklop ima pet istraživačkih pitanja, drugi četiri istraživačka pitanja, a treći tri istraživačka pitanja. Već samo to pokazuje što je magisterij bolonjske razine, a što sve zahtijeva doktorska disertacija”, rekao je Grizold za Nacional, dodajući da treba sačekati da rad bude gotov pa se tek onda valja govoriti o njegovoj eventualnoj autentičnosti. Ipak, Nacional je usporedio oba rada, Prašnikarinu disertaciju te test jhrvatske predsjednice iz rujna 2017.godine, te su naišli na podudarnosti.
Primjerice, hrvatska predsjednica radi na disertaciji koja ima vrlo slične istraživačke ciljeve, strukturu rad i nalaze kao što se navode u magistarskoj disertaciji slovenske studentice. Vidljivo je, tvrde da se uvelike podudaraju i Istraživački civljevi i pitanja na 13.stranici magistarskog rada te na 16.stranici predsjedničina rada. Ujedno, i zaključci obaju materijala vrlo su slični. U oba rada slične su i bibliografije, ali u radu Grabar-Kitarović ima dosta naslova objavljenih nakon 2014.godine, zbog toga cijeli slučaj otvara pitanje je li bilo svrsi shodno da se na zagrebačkom sveučilištu piše doktorska disertacija na temu koja je već istražena u Ljubljani, i to kod istog mentora pričemu se sumnja u orginalnost naprosto sama po sebi nameće.
Nema komentara:
Objavi komentar