KLUB-KNJIŽARA GIARDINI 2
Janis Varufakis: EKONOMIJA NIJE MAĆEHA
U sklopu programa "Naša Europa: perspektive poratnih generacija" Andrea Matošević i Ivan Sršen razgovarali su o knjigama Janisa Varufakisa, jednog od najpoznatijih svjetskih ekonomista i žestokog kritičara ekonomske politike EU-a
"Posebno mi je drago što predstavljamo, u ovom prvom našem programu nakon otvorenja, izdanja Sandorfa, a usudila bih se reći da je Sandorf moj miljenik, hrabar, poseban, uspijeva donijeti nešto novo, a objavljuje od svjetski poznatih imena do naših domaćih, od Grbića, Žižovića, Gromače, Vadanjela," kazala je sinoć Magdalena Vodopija u prostorima Kluba-knjižare Giardini 2. Tu je naime održan program "Naša Europa: perspektive poratnih generacija" u sklopu kojeg su pulski znanstvenik Andrea Matošević i Ivan Sršen, nakladnik i urednik izdavačke kuće Sandorf, razgovarali o knjigama Janisa Varufakisa, jednog od najpoznatijih svjetskih ekonomista i žestokog kritičara ekonomske politike EU-a.
Premalo solidarnosti
Ivan Sršen kazao je, da govori o perspektivi poratnih generacija, a on i Matošević su vršnjaci iz 1979., a dvadesetak kreativnih godina je iza njih. Govoreći o političkom trenutku, Sršen je istaknuo da postoji premalo solidarnosti i empatije, da se umjetnost i književnost shvaćaju kao svojevrsni eskapizam od stvarnosti. Osvrnuo se i na treće europske izbore za Hrvate od ulaska u EU, prvi su bili prilikom ulaska, drugi, regularni 2015., a sada predstoje za manje od dvadesetak dana treći izbori. Rekao je da mi ne znamo puno o povijesti EU-a.
Osvrnuvši se na Varufakisova djela, kazao je da ponekad se čitatelju čini da mora imati neka znanja ekonomije, vladati nekim ekonomskim rječnikom da bi čitao ta djela, no kada se ufura u čitanje, nakon nekoliko stranica, sve će to ići puno lakše.
U svome razgovoru o Varufakisovim knjigama Matošević i Sršen kazali su da se čitajući ta djela stječe dojam da ekonomija nije maćeha, i da nisu svi velikani ekonomisti gadovi, a osvrnuli su se i na igre riječi prisutne u naslovu.
Janis Varufakis, poznat hrvatskim čitateljima po knjigama "Što sam rekao kćeri o ekonomiji", "Globalni Minotaur" i "Trpite ono što morate?", opisuje mučne pregovore oko spašavanja grčke ekonomije.
Matošević i Sršen osvrnuli su se na razne ekonomske odnose i analize prisutne u tim djelima, ali na zanimljiv način, tako da je predstavljanje bilo vrlo zanimljivo i dinamično i za čitatelje bez nekog predznanja o ekonomskim pojmovima i sektoru, te za one koji se ne služe tim rječnikom. Razgovaralo se i o odnosu Europe i kolonija, periodu kolonijalizacije, te o činjenici da i ako pojedinac, odnosno njegova obitelj nisu dužni, a dužan je širi sustav oko njih, i oni su automatski postali dužnicima.
Sršen je naveo da je i za one koji nisu toliko upućeni u ekonomiju to štivo zanimljivo, jer obuhvaća znatno širu perspektivu i brojne teme, ne samo striktno i nužno ekonomske. Sršen je nadalje naglasio i da Sandorf ne pretendira da bude hit-makerska kuća.
Polazeći od nekih Gramscijevih perspektiva, Matošević se osvrnuo na šire polje razumijevanja povijesti, osvrnuvši se potom i na Varufakisovo poimanje solidarnosti. Matošević je kazao da je Antonio Gramsci danas itekako aktualan.
Govoreći o Europi, Matošević je naveo da je to izrazito malodušan kontinent, te da danas Europu čine birokrati i da se gleda i razmišlja samo o EU projektima i o jeftinim letovima za Dublin. Spomenuto je i kako desne stranke imaju u sebi termin sloboda te da se moramo ponovno počet boriti za jezik, da budemo politični, da donosimo etičke odluke.
Sve kroz ekonomiju
Analizirajući Varufakisovo pisanje, Matošević je spomenuo da ovaj autor sve gleda kroz ekonomiju, te da nema širinu izvan ekonomskog polja, i da bi to mogla biti jedina kritika njegovom djelu.
Sršen je napomenuo da Grci na bankomatima mogu dignuti maksimalno 650 eura gotovine, da je to limit od 2015. godine, a sve to da se spriječi siva ekonomija, ali da su svejedno tamo plaće i mirovine veće nego u brojnim drugim zemljama.
Razgovaralo se i o teškoj industriji, koja znači sigurnost i zaposlenje, te o činjenici da se Europa svoje industrije odrekla.
********************************************************************************
Jan Husova Blažena Glupost
Dali je ekonomija mačeha ili majka, Sršen i Matošević nisu nam objasnili. Valjda, po onoj narodnoj izreci, preostaje zaključiti: "Nije za Guske sijeno". Da se Europa odrekla svoje teške industrije, - to krucijalno pitanje također ostaje netaknuto. No, prava je šteta što Janis Varoufakis i sve gleda kroz ekonomiju, dok su ga Sršen i Matošević, vlastitom parabulom daleko nadletjeli na samu planinu Balkana.
Nema komentara:
Objavi komentar