Građani dižu gotovinske kredite za gotovo sve, od kupnje automobila do jeftinih kuća
Ubrzan rast gotovinskih kredita i činjenica da ih je u bankama sve lakše dobiti privukli su pozornost središnje banke, pa guverner Boris Vujčić najavljuje da će ubuduće pomnije pratiti taj trend, što znači da se od HNB-a mogu očekivati i neke mjere. Iduće godine očekuje se rast kreditne aktivnosti banaka, “više prema stanovništvu nego prema sektoru poduzeća”, a ono što Vujčića zabrinjava vrlo je visok rast gotovinskih kredita relativno duge ročnosti koji su neosigurani.
- To je nešto čemu ćemo posvetiti više pozornosti i analize, da vidimo treba li tu reagirati - rekao je Vujčić novinarima tijekom konferencije o istraživanju u centralnim bankama. U slučaju potrebe, mogu se očekivati mjere koje će bankama otežati odobravanje gotovinskih kredita, a koliko se može saznati, za to su na raspolaganju različite mogućnosti, primjerice ograničavanje roka na koji se odobravaju.
Preko neta
Rast gotovinskih kredita na godišnjoj razini dosegnuo je 11 posto, a građani danas mogu dobiti iznose do 300.000 kuna na rok od deset godina. Pojedine banke nude i rok otplate od 12 godina. Pritom se ne traže nikakvi kolaterali, štoviše, konkurencija na bankarskom tržištu u tom se segmentu kreditiranja zaoštrava i učestalo se reklamira da je gotovinske kredite moguće dobiti “za pet minuta”, za “30 minuta”... U suštini, po kredit više i nije potrebno odlaziti u banku, dovoljno je ispuniti formular putem interneta.
Razlog brzog odobravanja gotovinskih kredita Vujčić vidi u tome što su banke počele koristiti algoritme umjetne inteligencije za određivanje kreditne vrijednosti klijenta, na temelju financijskih podataka o njemu. No, koliko dobro sagledavaju rizike, ocijenit će HNB, kako ne bi došli “u situaciju impulzivnog uzimanja kredita”. U tome HNB već ima solidnu tradiciju, pa je Vujčić podsjetio da su uvijek bili pripremljeni reagirati prije nego što se stvari dogode. Pritom navodi primjer iz 2008., kada je HNB kočio rast kredita i pokušavao smanjiti izloženost banaka znatno prije početka krize, pa su je banke prebrodile bez bankrota. Također, pet godina prije krize u Agrokoru, navodi, počeli su smanjivati izloženost banaka prema tom koncernu. Međutim, danas je ukupan rast kredita i dalje skroman, pa će i središnja banka morati dobro odvagati bi li njezina intervencija predstavljala gušenje jedinog kredita za kojim vlada malo veća potražnja.
Nema komentara:
Objavi komentar