nedjelja, 3. prosinca 2017.
VEČER NA SAJMU KNJIGA UZ ŽARKA PAIĆA, JURICU PAVIČIĆA I GAUZA
Paić: Ravnodušnost je ozračje svijeta u kojem živimo
.jpg "(M. ANGELINI)")
Predstavljajući posljednju knjigu Žarka Paića „Doba oligarhije“ na Sajmu knjige predstavljač Tonči Valentić kazao je da se kod ovoga autora radi o filozofskim knjigama koje nemaju nikada manje od 500 stranica, a da je za kreirati ovo štivo potrebno znati cijeli sklop društva.
„Ovdje se autor osvrće na suvremene teorije, vodi dijalog s misliocima, to je i analiza djelovanja globalnog poretka. Paić raspravlja o ideji i krizi Europe, i o planetarnoj globalnoj razini, a oligarhijski model danas je rezultat uspona i padova političkih pokreta. Referira se i na stanje knjiga, a analizira i mirko te makro identitete u sastavu politike. Na 613 stranica jasno i precizno postavlja pitanja i daje odgovore“, kazao je Valentić.
Kritički potencijali
Paić se prisjetio kada je na Sajmu predstavljao knjigu sa sada pokojnim Albertom Goldsteinom, te potom se osvrnuo na brojna pitanja i teme ljudskoga djelovanja. Istaknuo je, između ostalog, da je kultura postala spektakl i da je izgubila kritičke potencijale, a sociolozi nazivaju ovo doba doba umreženog društva, odnosno telematskog društva, jer stvari su se, kako veli, prebrzo razvile.
- Živimo u vremenu koje nije samorazumljivo, a ravnodušnost je ozračje svijeta u kojem živimo. Ovo je hermetička knjiga koja se bavi takvim temama. Tehnosfera nije tehnika, tehnika je primjerice čekić, a sustav informacija je put prema kraju svijeta kojeg znamo, čovjek više nije tu subjekt nego objekt. Nememo više vremena. Zbog virtualne stvarnosti ne radi se više osam sati, nego 24 sata, filozofija je smisao ljudske egzistencije, a vizualizacija nije tu jezik, nego slika. Humanističke znanosti izbrisat će se sa svijeta, a umjetna inteligencija uzeti prevlast, kazao je Paić ističući i misli dvojice velikih književnika, Franza Kafke i Fernanda Pessoe, odnosno Pessoinu misao „želim biti stroj“ te Kafka u „Dnevniku“ koji govori o trećoj zemlji i čovjeku koji je ukopan u sadašnjost“, kazao je između ostalog Paić.
O novoj knjizi Jurice Pavičića „Crvena voda“ govorili su urednica knjige Adriana Piteša te predstavljačica Paola Orlić.
„Crvena voda“ priča je o nestanku sedamnaestogodišnje djevojke koja je iščezla jedne rujanske subote 1989. nakon ribarske fešte u malom mjestu na dalmatinskoj obali. Policijska potraga ne daje nikakve rezultate, a okolna politička zbivanja - pad jednog sistema, društvene promjene i rat- zasjene nestanak djevojke koji pada u zaborav. Obitelj - otac, majka i brat blizanac - jedini su koji i dalje traže nestalu Silvu. To je roman koji se proteže kroz 27 godina i prati daljnju sudbinu ljudi upletenih u nestanak, kazano je na promociji.
Pavičić je naglasio da je htio da mjesto radnje ne bude niti veliki grad ali niti previše malo mjesto, nego da to bude mjesto s apotekarom, školom, nekim ljudima. Bilo je govora i o tome kako je bilo teško knjizi dati ime, te kako su se onda odlučili za ovaj naslov po uzoru na skandinavsku autoricu Kerstin Ekman „Crna voda“.
Paola Orlić je rekla da je to roman koji jednostavno traži da ga se čita u dahu od prve do posljednje stranice, a Pavičić je napomenuo, ne želeći ipak odati kako je roman završio, da je urednica Piteša sugerirala da se malo izmijeni raspored zadnjih poglavlja, stvarajući tako dodanu napetost radnje.
Čovjek - stup
Subotnja večer završila je na Sajmu gostovanjem Gauza i predstavljanjem knjige „Čovjek - stup“. Uz autora, izdavača Ivana Sršena iz Sandorfa, selektoricu programa A propos Natašu Medved, u programu je sudjelovala i čuvena prevoditeljica Vanda Mikšić, ovoga puta kao konsekutivna prevoditeljica.
Francuski pisac rodom iz Obale Bjelokosti Armand Patrick Gbaka-Brédé, poznatiji pod umjetničkim imenom Gauz, definiran je tijekom predstavljanja kao sjajan pripovjedač koji se, u maniri najboljih romanopisaca, ne libi zaći u najtamnije zakutke ljudske svijesti da bi prikupio materijal za svoju priču. Kao što je bilo vidljivo tijekom promocije, on „gazi“ preko svih rasnih, nacionalnih, vjerskih i inih predrasuda i prikazuje zapadnu civilizaciju u samom njezinu srcu kroz pogled jednog zaštitara. Pri tome je Gauz ispričao i zanimljive anegdote i načine svoga promišljanja. (V. BEGIĆ)
Nema komentara:
Objavi komentar