TENZIJE IZMEĐU KIJEVA I MOSKVE

UKRAJINA I RUSIJA NA KORAK DO NOVOG RATA Ruski politolog otkrio što se ustvari krije iza opasne intervencije Moskve



Sergei Karpukhin, Stringer, Screenshot / REUTERS, TWITTER

Zapaljeni automobil u Moskvi, Vladimir Putin, sukob ruskih i ukrajniskih brodova




Azovsko more, s dubinom od 4 do 13,5 metara najpliće na svijetu, stiješnjeno između Rusije i Ukrajine, već dugo vrije, a sada je i proključalo.

VEZANE VIJESTI


Do njega se dolazi uskim (od 4 do 14 km) Kerčkim tjesnacem iz Crnog mora preko kojega su Rusi nedavno sagradili most kako bi spojili svoju obalu s poluotokom Krimom koji su u ožujku 2014. oteli Ukrajini. U nedjelju 25. studenoga na tom je uskom prostoru došlo i do bliskog susreta ruske i ukrajinske ratne mornarice.
U pucnjavi koja je uslijedila ranjena su tri (Kijev kaže šest) ukrajinska mornara, a Rusi su podigli i svoje ratno zrakoplovstvo kako bi pojačali napetost. Jedni druge optužuju za provokaciju i agresiju, a deblji kraj mogli bi izvući Rusi - rubalj je ponovno počeo padati i mogu se očekivati još žešće i rigoroznije sankcije Zapada Rusiji. 

Histerija

Dvije su zemlje na korak do otvorenog skoba. Ukrajina je uvela izvanredno stanje u trajanju od dva mjeseca i podignula vojsku na noge, a Rusi to nazivaju “predizbornom histerijom”. 
No, što se dogodilo? Tri broda ukrajinske ratne mornarice iz Odese su krenula prema Azovskome moru, uz obalu Krima, a nisu se najavili ruskim vlastima. Nakon što je Krim anektiran, Rusi i Ukrajinci malo drugačije mjere svoje teritorijalne vode. Rusi smatraju da je cijeli Kerčki tjesnac njihov te da su se njihove vode u Crnome i Azovskome moru nakon pripajanja Krima povećale. Ukrajinci ne priznaju aneksiju Krima, a shodno tome ni promjene teritorijalnih voda.


REUTERS

Neredi ispred ruskog veleposlanstva u Kijevu


Ukrajinski ratni brodovi prošli su suviše blizu obala Krima te su Rusi reagirali i zatvorili prolaz kroz tjesnac (u međuvremenu su ga otvorili za trgovački i civilni promet).

Unutarnji problemi

Do incidenta je došlo jer Ukrajinci žele dokazati kako mogu u svako doba sami prolaziti Kerčkim tjesnacem, a Rusi su, pak, morali pokazati mišiće, odnosno da su oni sada vlasnici tog tjesnaca i da Ukrajinci ne mogu raditi što i kako žele. Moskva za incident optužuje osobno ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka koji, prema njihovu mišljenju, time želi podići svoj trenutačni katastrofalni rejting. Porošenko prije predsjedničkih izbora 2019. stoji jako loše, nema ni deset posto podrške.
Treba reći da oba predsjednika, i Vladimir Putin i Petro Porošenko, imaju problema na unutarnjem planu. Putinu nikad u 18 godina na vlasti popularnost nije bila ovako niska (čak 61 posto Rusa smatra da je odgovoran za sve probleme koje ima Rusija), i to zbog mirovinske reforme, pa obojici nije na odmet da se malo zakuha kako bi se skrenula pažnja i promijenilo raspoloženje stanovništva.
Ruski politolog Vladimir Milov kaže da Putin namjerava cijelo Azovsko more pretvoriti u rusko te onemogućiti da ukrajinski ratni brodovi uplovljavaju kad zažele. Istodobno je pomorski kapetan Mihail Nenašev optužio Ukrajinu da se ponaša poput “somalskih gusara” te izjavio da će Rusija pojačati nadzor i kontrolu ukrajinskih brodova.

Putin 'izrazito zabrinut', nada se da će Merkel utjecati na ukrajinske vlasti

Ruski predsjednik Vladimir Putin izrazio je ozbiljnu zabrinutost nakon odluke Ukrajine o uvođenju ratnog stanja, priopćio je Kremlj danas dok sukob Moskve i Kijeva izaziva novu globalnu krizu.
U telefonskom razgovoru s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, Putin je rekao i da se nada da će Njemačka intervenirati i obuzdati Kijev te je dodao da je izrazito zabrinut zbog odluke Kijeva da postavi oružane snage u pripravnost te uvede ratno stanje.
Putin je dodao i da se nada da bi Berlin mogao utjecati na ukrajinske vlasti i odvratiti ih od daljnjih nepromišljenih djela, piše The Guardian.

Merkel razgovarala s Putinom i Porošenkom, pokušava smiriti napetosti

Njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je u telefonskom razgovoru s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom na umjerenost i suzdržanost u svezi s najnovijim sukobom u području Kerčkih vrata između Azovskog i Crnog mora, priopćio je u utorak glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert.
„Njemačka kancelarka je istaknula potrebu smirivanja napetosti i dijaloga“, rekao je Seibert, dok Rusija još uvijek razmatra hoće li osloboditi više od 20 zatočenih ukrajinskih mornara koji su zarobljeni u vodama u blizini Krima.
On je rekao kako je ruski predsjednik Putin u razgovoru s Merkel optužio ukrajinsku stranu za eskalaciju sukoba.
„Ruski predsjednik je njemačku kancelarku zamolio da utječe na vodstvo u Kijevu da ne poduzima nepromišljene korake“, rekao je Seibert. Putin je, osim toga, govorio o „provokativnim akcijama“.
Njemački savezni ured za odnose s javnošću je priopćio kako su tijekom razgovora Merkel i Putin razmotrili mogućnost analize slučaja uz sudjelovanje stručnjaka za granice obje strane.
Njemački političari jedinstveno optužuju Rusiju za rasplamsavanje sukoba.
Vanjskopolitički glasnogovornik zastupničkog kluba vladajuće demokršćanske Unije CDU/CSU u Bundestagu Juergen Hardt je nedvosmisleno optužio Rusiju i zatražio od Moskve da Ukrajini omogući prilaz Azovskom moru.
„U protivnom Zapad mora razmisliti o novim sankcijama protiv Rusije“, rekao je Hardt.
Predsjednica oporbene stranke Zeleni Annalena Baerbock zatražila je od Europske unije da reagira na „ruske provokacije“.
Njemačka ministrica obrane Ursula von der Leyen pozvala je u utorak Rusiju da oslobodi zatočene ukrajinske mornare, zatočene tijekom vikenda, te je istaknula kako obje strane moraju pokazati da nastoje smiriti situaciju.
Von der Leyen je, govoreći na berlinskoj sigurnosnoj konferenciji, kazala kako okolnosti još nisu u potpunosti jasne, no da je od iznimne važnosti izbjeći da situacija izmakne kontroli.
"To je pitanje poštivanja teritorijalnog integriteta i volje da razmirice ne eskaliraju", rekla je Von der Leyen dodavši da je Moskva proteklih godina kršila ta načela te da u postojećoj situaciji obje strane, Rusija i Ukrajina, moraju pokazati da aktivno doprinose smirivanju napetosti.
Njemačka ministrica pozvala je na trenutačno oslobađanje ukrajinskih mornara i brodova, istaknuvši da "Ukrajina mora podnijeti dokaze o stvarnim događajima" te da "Rusija mora osigurati siguran prolaz kroz morske prolaze" i da "ne smije djelovati disproporcionalno".
**********************************************************
Ćovječanstvo na svojoj velikoj raskRsnici
Sve dok se stvaralačke snage globale ne ujedine pod vlastim  stijegom besklasnog društva, njegove će krvopije cvasti kao otrovne gljive poslije kiše.
Samo te dvije činjenice postaju, iz dana u dan sve neminovniji imperativ; o tome:  dali će prevagnuti diplomatski bla-bla opće stagnacije ili će ljudski zdravo razumski faktor biti u stanju da  preuzme  društveno kormilo u svoje ruke.